Farma Intertehna kojom rukovodi porodica Stanković, jedna je od rijetkih savremenih farmi u Beranama, ali i u Crnoj Gori. Preduzeće je osnovano 1989. god, dok su 2005. god. osnovali  farmu koza i siraru. Glavni akcenat se stavlja na siraru gdje se prave vrhunski proizvodi od kozjeg i kravljeg mlijeka. Specifičnost u ukusu i izuzetan kvalitet daju pečat i prepoznatljivost na tržištu i rado konzumiranje od strane potrošača.

Svetozar Stanković je uspješni preduzetnik koji je svojim znanjem stečenim na Biotehničkom fakultetu značajno pomogao usavršavanju svoje farme. Stečeno znanje rado prenosi svojim kooperantima. Poljoprivredne radionice Svetozaru omogućavaju da se dodatno usavršava, često je i počasni gost i uvažena ličnost što zbog znanja i prakse, što zbog vrlina koje posjeduje. Iz neformalnog razgovora sa Svetozarom saznajem da je urbani život u Podgorici,  zamijenio mirom, idilom i harmonijom koje je pronašao nadomak Berana, na porodičnoj farmi. Ljubav prema životinjama je upotpunio gajenjem specifičnih rasa životinja. Pored savremenih objekata i opreme, higijena farme i mljekare je na zavidnom nivou. Implementirali su HACCP sistem, pored ovog sistema zastupljeni su još stndardi Mest en ISO 14001:2016; MEST EN ISO 9001:2016 i MEST ISO 45001:2018.

This image has an empty alt attribute; its file name is 11-576x1024.jpg

Pored obaveza koje je imao u planu, Svetozar se vrlo rado odazvao pozivu da da intervju.

  • Od kada postoji farma Intertehna i kako je tekao razvojni put?

Farma je osnovana 2005. godine, ubrzo nakon osnivanja farme otvorena je i mala mljekara koja je zadovoljavala tadašnje kapacitete mlijeka, koje smo dobijali sa svoje farme. Kako se farma razvijala kapacitet tadašnje mljekare od 2000 kg postao je mali, ubrzo je napravljena nova mljekara koja sada ima kapacitet za 8000 kg mlijeka dnevno. U planu nam je proširenje mljekare u vidu povećanja broja komora za zrenje kao i za čuvanje gotovog proizvoda.

  • S obzirom da ste porodična farma Vi ste odlučili da se edukujete na Biotehničkom fakultetu u Podgorici, koliko Vam je stečeno znanje koristilo?

S obzirom da su farma i mljekara postojale prije mojih studija, tada je već bilo jasno šta ću da upišem. Svakako da mi je studiranje na Biotehničkom fakultetu puno pomoglo,  s tim što sam imao sreću da znanje koje sam sticao primijenim odmah u praksi.

  • Inovacije u proizvodnji su jako bitne, na koji način ih Vi uvodite i u kojoj mjeri se oslanjate na savjete stručnjaka?

Kada je riječ o inovaciji na prvom mjestu su nam savjeti sa stručnjacima, jer želimo da svaki proizvod koji izađe iz naše mljekare bude prije svega dobrog kvaliteta kako bi što prije došao do svog kupca.

  • Pored kozjeg sira, po kojem ste prepoznati, koje još proizvode proizvodite na Vašoj farmi i u čemu je tajna posebnog ukusa vaših proizvoda?

Poslije kozijih sireva tu su i razni kravlji proizvodi od kojih moram da izdvojim sireve sa raznim dodacima u tipu trapista. Što se tajne tiče, nemamo neku posebnu tajnu jer kada posao radite ne samo iz koristi već iz ljubavi, to mora da bude uspješno i besprekorno!

  • Sirevi sa dodacima su jako zanimljivog ukusa i izgleda, koji je Vaš favorit, kako tržište reaguje i da li prihvata inovacije?

Dimljeni sirevi sa dodacima su dosta neobični za naše područje, pa su od strane tržista vrlo dobro prihvaćeni kao nešto novo. Što se tiče dimljenih sireva sa dodacima imamo veliki izbor kao što su: dimljeni trapist sa orahom, maslinama, susamom, ruzmarinom, bijelim lukom i bosiljkom, alevom paprikom, borovnicom, brusnicom kao i obični bez dodataka. Moj favorit su svi iskreno, ali ako moram da se odlučim, neka to bude sa orahom i alevom paprikom.

  • Da li ste se bazirali na plasmanu proizvoda isključivo na domaćem tržištu ili imate u planu izvoz?

Naši proizvodi su  široko rasprostranjeni na teritoriji Crne Gore u svim trgovinskim lancima, Voli, Idea, Laković, Bonela zdrava hrana, kao i na pijacama širom Crne Gore. Posjedujemo pet prodavnica zdrave hrane u kojima se mogu naći naši proizvodi. Što se tiče izvoza svakako da planiramo, ali mislim da još uvijek nije vrijeme za to.

  • Osvojili ste brojne nagrade na takmičenjima i sajmovima, možete li nam reći nešto više o tome i koja je tajna Vašeg uspjeha?  Koja Vam je najdraža nagrada i šta Vam one znače?

Moram da naglasim da prvi proizvod koji smo proizveli bio je kozji sir tipa trapist, koji je iste godine uzeo prvo mjesto na sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, koji i danas drži svoj rekord u prodaji! Uzastopne tri godine naši proizvodi uzimali su prvo mjesto u Novom Sadu na Sajmu poljoprivrede, pored njega učestvovali smo na raznim republičkim i lokalnim takmičenjima, gdje je naš proizvod bio među tri prva.

  • Pošto ste svestrana osoba da li planirate da se u skorijoj budućnosti  oprobate u nekoj novoj poljoprivrednoj proizvodnji  i da li Vas je obuka za pčelara podstakla da izbor bude baš pčelarstvo?

Pored proizvodnje sireva, naša se porodica već četiri generacije bavi pčelarstvom kao i zadnje 3 decenije proizvodnjom pogačica za pčele (prihrana za pčele). Iako se od djetinjstva bavim pčelarstvom 2019. godine upisao sam školu za pčelare, radi svoje edukacije i usavršavanja. Ovom prilikom želim da najavim nešto novo na ovim prostorima, o tome ću Vam rado govoriti, ali bićemo misteriozni za sada. Ljubav prema pčelama sam stekao zahvaljujući djedu Zdravku Stankoviću koji je skoro cijeli svoj život proveo baveći se pčelarstvom, koji je takođe zaslužan i za farmu i mljekaru. Ovim putam želim i da mu se zahvalim!

  • Istakli ste da je edukacija bitna, možete li nam reći koliko je bitna edukacija samih farmera?

Da bi jedna farma i proizvodnja danas mogle da uspiju nepohodna je edukacija, jer kao što su došla nova vremena koja i tek dolaze  moramo da idemo u korak sa vremenom, a za to nam je neophodna edukacija!

  • Možete li objasniti našim čitaocima zašto je od krucijalne važnosti higijena, bilo da se radi  o postupku muže ili prerade mlijeka i zašto bi svaki proizvođač trebao ispitivati kvalitet mlijeka, da li im možete ovim putem poslati poruku o značaju ovih aktivnosti?

Jedan od glavnih faktora u svakoj proizvodnji mora da bude higijena i samo higijena. Za kvalitet proizvoda neophodna je higijena u suprotnom dolazi do velikog broja mikroorganizama, samim tim i do kontaminacije proizvoda.

  • Za kraj, šta biste preporučili mladim ljudima koji namjeravaju pokrenuti sopstveni biznis u sektoru poljoprivredne proizvodnje?

Svakako da bih mladima preporučio da se opredijele za poljoprivredu, jer mislim da je glavno proizvoditi kvalitetnu i zdravu hranu. Takođe je za pohvalu  Ministarstvo poljoprivrede koje omogućava mladim ljudima pomoć u vidu nepovratnih kredita za početak sopstvenog biznisa u poljoprivredi.

Pripremila: Kristina Kuč