Posljednjih godina uočen je značajan porast proizvodnje kozjeg mlijeka u svijeu. U ukupnoj svjetskoj proizvodnji kozjeg mlijeka značajan udio imaju i neke evropske zemlje (Grčka, Francuska, Italija, Španija i Rusija). Za razliku od drugih kontinenata, koze su u evropskim zemljama stacionirane većinom u manja stada. Glavni proizvod je mlijeko, koje se, uglavnom, koristi za pravljenje sira (poznati francuski kozji sir).
Najpoznatije rase koza:
Sanska koza
Ova švajcarska koza je najraširenija i najmliječnija rasa u svijetu. Nastala je sistemskom selekcijom i uzgojem, u švajcarskom kantonu Bern, u dolini rijeke Sane i Sime. Koža joj je fina, mekana, prekrivena bijelom, kratkom i sjajnom dlakom, a kod jarčeva nešto dužom i grubljom dlakom u predjelu vrata, glave i grebena. Vime joj je dobro razvijeno, okruglastog oblika, sa dobro razvijenim sisama, te je pogodno za strojnu mužnju. Prosječna tjelesna masa koza je 50-70kg. Mliječnost ove rase je 600-1100 kg mlijeka tokom 270 dana laktacije. Osjetljiva je na loše uslove držanja. Ovdje možete pročitati više o ovoj rasi koza.
Francuska alpska koza – Alpina
Srednje je velika rasa i većinom je rogata. Glava je srednje dužine. Ima kratke i uspravne uši. Vime joj je veliko, ovalno i dobro povezano sa tijelom. Tjelesna masa ovih koza je 50-80 kg, a jarčeva 80-100 kg. Prosječna mliječnost, u laktaciji od 280 dana, kreće se od 600-1000 kg pa i više. Ove koze imaju finu i glatku kožu prekrivenu kratkom dlakom. S obzirom na različitost boja, najrašireniji je svijetlo-smeđi tip s crnom leđnom prugom. Zbog visokog mliječnog potencijala, otpornosti i vrlo dobre prilagodljivosti, proširila se po cijelom svijetu, gdje se uzgaja u čistoj rasi ili je poslužila u ukrštanjima, u cilju popravljanja mlječnosti domaćih koza.
Njemačka srnasta rasa
Dlaka joj je kratka i sjajna. Uglavnom je bezroga, ali ima i rogatih koza. S obzirom na osnovnu boju, postoje tri skupine te rase koza. Ima dobru mliječnost, mlijeko joj je dosta masno i bogato bjelančevinama. Prosječna mliječnost tokom laktacijskog razdoblja od 288 dana je 900 kg mlijeka. Vrlo je ranozrela rasa, a prvi pripust je moguć već sa 7 mjeseci, dok se prvo jarenje može očekivati već sa 12-14 mjeseci. Tjelesna masa koza je 60-70 kg. Tijelo joj je mišićavo. Ima vrlo dobro razvijeno vime, poluokruglog oblika, koje je pogodno za strojnu mužu.
Hrvatska bijela koza
U njenom stvaranju su značajan uticaj imale sanske rase koza, koje su korištene u ukrštanjuu sa domaćim kozama. S obzirom na to da nije vođena pravilna selekcija u tim ukrštanjima, slabije je razvijena i lošijih proizvodnih svojstava od sanske koze. Dlaka joj je bijele boje, ali ima i grla sa svjetložućkastom bojom, kratka, sjajna i duža od sanske koze. Tjelesna masa koza je 30-60 kg. Vrlo je korisna i optorna koza, a u laktaciji od 280 dana daje 250-300 kg mlijeka. Pri boljoj hranidbi i smještaju proizvodnja mlijeka raste se i do 500 kg. Rasa je ranozrela i vrlo plodna. Ženska se jarad pripuštaju u dobi od 10 mjeseci.
Faktori proizvodnosti i sastav kozjeg mlijeka
Kozje mlijeko je bijele boje, slatkastog okusa i karakterističnog mirisa. Upoređenju sa kravljim, ima različit lipolitički sastav, sadrži više neproteinskog azota, manje koagulirajućih bjelančevina, ima nižu termostabilnost i značajna odstupanja u pogledu hemijskog sastava i fizikalnih osobina. Najvažnije osobine kozjeg mlijeka su alfa, beta i kapa-kazein. Na količinu i sastav kozjeg mlijeka utiče niz faktora: od genetičkih, fizioloških do spoljašnjih. Od genetičkih faktora, značajan uticaj imaju rasa, stado i individualnost koze. Rasa koza značajno utiče na količinu i hemijski sastav mlijeka. Najvažniji paragenetski faktor je ishrana, slijede veličina legla, način i trajanje muže, godišnja dob, smještajni uslovi i ponašanje muzača. Unutar jedne rase, ishrana može značajno uticati na proizvodnju mlijeka. Koze brzo reaguju na promjenu kvaliteta hrane pa količina mlijeka zavisi i od intezitetu ishrane. Mliječna mast je, za razliku od bjelančevina, koje su relativno stabilne u mlijeku, vrlo varijabilna komponenta. Najniža proizvodnja mlijeka je kod koza sa jednim jaretom, dok se kod koza sa dvoje ili više jaradi, proizvodnja povećava za 20-40%. Dob koza, odnosno redosljed laktacije, takođe značajno utiču na količinu i hemijski sastav mlijeka. Prerano pripuštene jarice imat će i manju proizvodnju mlijeka. Mliječnost koza od prve do treće laktacije raste, a pada poslije 6. laktacije. Laktacija je vrlo zahtjevno razdoblje za životinju te tokom laktacije ima i najviše potrebe u ishrani. Najviša je proizvodnja mlijeka od 6. do 8. sedmice, a najveća potreba za hranom od 10. do 14. sedmice laktacije.