Porijeklo

Brown Swiss ili Smeđe govedo je jedna od najstarijih pasmina goveda čije originalno porijeklo vodi iz Švajcarske i to iz pokrajina Schwyz, Zug, St. Gallen, Glarus, Lucerne i Zurich gdje su se krave koristile za proizvodnju mlijeka, mesa i kao radna snaga. Moderni mliječni tip stvoren je u SAD od uvezenih grla iz Švajcarske. Dugi niz godina se uzgajalo kao primitivno govedo sve dok švajcarski farmeri sa njemačkog govornog područja nijesu počeli oko 1860. godine uvoziti krupnija goveda iz Njemačke i počeli ih ukrštati sa lokalnim smeđim govedom. Čak je i pincgauer pasmina goveda iz Austrije učestvovala u dobijanju današnjeg smeđeg goveda od kojeg je do danas zadržala vizuelno vidljivu svjetliju boju na leđnoj liniji. Uzgoj smeđeg goveda je u proizvodnom smislu dvojak: uzgajivači sa naglašenim interesom za mlijeko drže Brown Swiss tip, a širi zemaljski uzgoj prednost daje tipično kombinovanom tipu- Brown Vieh. Mnogi miješaju ova dva tipa, od Brown Vieh je u stvari razvijen Brown Swiss. Treba reći da postoji konfuzija oko imena rase, neki je često zovu montafonac. To ime se ranije odnosilo samo na manji dio populacije ove rase u Austriji u pokrajini Forarlberg.

Rasprostranjenost

Predstavlja drugu po brojnosti mliječnu rasu u svijetu. Rasprostranjena je na svim kontinentima, po nekim procjenama oko 14 miliona grla ove rase gaji se u više od 60 zemalja svijeta. Razlozi za to su prvenstveno dobra sposobnost prilagođavanja na različite uslove držanja, i u njenom korišćenju za oplemenjivanje postojećih rasa različitog proizvodnog tipa.

Rasne karakteristike

Kako vodi porijeklo iz švajcarskih Alpa, smeđe govedo se dobro prilagođava velikim nadmorskim visinama i toplim ili hladnim klimama, a pritom proizvode velike količine mlijeka idealne za proizvodnju sira. Kada govorimo o tipu kombinovanih sposobnosti, moramo naglasiti da su ova goveda po građi tijela i proizvodnim osobinama između specijalizovanih tipova za meso odnosno mlijeko. To su goveda velikog tjelesnog formata, mesnata, kasnozrela sa bojom koja se nalazi u rasponu od sivo smeđe preko svijetlo do tamnosmeđe. Odlikuje ga čvrsta građa i otpornost. Rasna karakteristika smeđih goveda je srneća gubica. Tjelesna masa odraslih krava kreće se od 550 kg do 700 kg, a bikova između 1000 kg i 1200 kg. Ova goveda su jake konstitucije, dobrog okvira tijela i dobre muskuloznosti (dobra razvijenost mišića). Pored ovih karakteristika ono što je jako bitno jeste da su zglobovi čvrsti, što im omogućava lakše prilagođavanje različitim terenima. Posebno se ističe prostrano i dobro vezano vime koje je pogodno za mašinsku mužu. Karakteriše ga dug i širok, ali stisnut grudni koš, široka i dobro razmaknuta i unazad povijena rebra. Njihovo tijelo je klinastog oblika, na kome je zadnji dio širi i dublji od prednjeg.  Visina grebena je od 140 cm do 155 cm, pa se u SAD često zovu i „velike smeđe krave“. U poređenju sa ostalim rasama ističe se odličnom građom vimena i dobrim stavovima nogu i kvalitetnim papcima. Čvrste noge i  čvrsti papci osiguravaju dugovječnost, u proizvodnji ostaju više od 10 godina- ovo potvrđuje i crnogorsko iskustvo. I pored naglašene mliječnosti ova rasa posjeduje dobra svojstva za proizvodnju mesa.

Proizvodne sposobnosti

Daje velike količine mlijeka, i može se pohvaliti idealnim odnosom masti i proteina za pripremanje sira. Po proizvodnji mlijeka to je jedna od najmliječnijih pasmina sa proizvodnjom mlijeka preko 8 000 kilograma po laktaciji sa sadržajem mliječne masti od oko 4% i 3,5% proteina. Ova rasa goveda je poznata po odličnom zdravlju, jer imaju visoku otpornost na bolesti i nizak broj somatskih ćelija.  Brown swiss u SAD zovu i „proteinskom“ rasom zbog većeg sadržaja kapa-kazeina B u mlijeku i većeg prinosa sira. Prema novijim podacima mliječnost odraslih krava u SAD iznosila je 9978 kg mlijeka, sa 3,97% mliječne masti i 3,30% proteina. U Njemačkoj i Austriji smeđa rasa ostvaruje mliječnost blizu 7 000 kg, najbolja austrijska farma proizvela je u 2008. godini 11 288 kg mlijeka po kravi u prosjeku, sa 4,30% mliječne masti i 3,77% proteina, dok je rekordnu proizvodnju ostvarila krava Laura, koja je u šestoj laktaciji proizvela 18 054 kg mlijeka.

Smeđe govedo u Crnoj Gori

Pasmina koje je naviknuta na oštru klimu i hladnoću, a idealno se prilagođava različitim načinima držanja i podnosi tropske vrućine jednako dobro kao i druge uzgajivačke probleme sa kojima se može suočiti. Idealan je izbor za farme srednje veličine u svim klimatskim uslovima, gdje je glavni cilj profitabilnost proizvodnje mlijeka. Učešće ove rase u našem govedarstvu je visoko, što je stavlja u tri najzastupljenije rase. U poređenju sa Brown swiss rasom u pomenutim zemljama, smeđe goveče u Crnoj Gori je znatno manjeg tjelesnog okvira, manje tjelesne mase i niže mliječnosti, uglavnom zbog oskudnije ishrane i nedostatka planskog odgajivačkog rada. Prosječna mliječnost po grlu u kontrolisanom dijelu populacije u Crnoj Gori za 2008.  je bila 4 594 kg mlijeka. Ali postoje i farme sa prosjekom većim od 6 000 kg mlijeka u standardnoj laktaciji, a pojedina grla premašuju i 8 000 kg mlijeka za 305 dana. Odgajivački cilj za postojeću populaciju je da se postigne veći prosjek mliječnosti krave u standardnoj laktaciji. Genetski napredak kod budućih generacija moguće je jedino ostvariti uz striktnu primjenu vještačkog osjemenjivanja i to sjemenom bikova koji su znatno veće genetske vrijednosti od krava koje osjemenjuju.

Pripremila: Anđela Bojić