Stres kod domaćih životinja, uključujući i mliječne krave, može dovesti do promjene njihovog dnevnog ritma. Da bi se obezbijedila dobrobit životinja, proizvođači bi trebalo da omoguće životinjama da ispolje svoje karakteristične obrasce ponašanja, što se postiže eliminisanjem faktora stresa. U savremenim načinima proizvodnje mlijeka, genetski visoko kvalitetna grla se gaje i hrane kvalitetnim i potpuno izbalansiranim obrocima koji u potpunosti zadovoljavaju njihove potrebe, a koriste se i savremene tehnologije koje olakšavaju sve tehnološke procese proizvodnje.
Važan aspekt u proizvodnji mlijeka je kontinuirana briga o zdravlju i dobrobiti grla, što se odnosi na fizičko i psihičko stanje životinja tokom njihovog života. Osim što su zakoni propisali poštovanje dobrobiti životinja, važno je eliminisati faktore stresa kod životinja. Toplotni stres može biti aktuelan tokom visokih dnevnih temperatura, dok stres kod krava može izazvati promjene u hrani, nedovoljnu količinu hrane, loš kvalitet vode, grubo postupanje, nedovoljno prostora za odmor, bolesti i bol u papcima. Bez obzira na uzrok, stres izaziva stresnu reakciju organizma i narušavanje hormonske ravnoteže. Povećano lučenje adrenalina mobilizuje energiju kako bi se stresna situacija što prije okončala, što utiče na smanjenje količine proizvedenog mlijeka. Pored toga, krave za vrijeme stresa konzumiraju manje hrane, što može dovesti do nezadovoljavanja njihovih potreba u energiji, proteinima, mineralima i vitaminima. Pokazatelji stresa uključuju ubrzan ritam disanja, uznemirenost, povišenu tjelesnu temperaturu i nisku koncentraciju oksitocina, hormona koji reguliše mužu krava.
Važno je otkloniti faktore stresa kako bi se omogućila optimalna proizvodnja mlijeka i održavanje dobrobiti životinja. Takođe je bitna pravilna muža i manipulacija vimena. Krave treba pravilno pomusti kako bi se izbjegle infekcije vimena i smanjio stres koji se javlja tokom muže. Takođe, bitno je da se krave ne uznemiravaju tokom ovog procesa i da se pravilno koriste mužni aparati. Stres kao faktor može biti akutni, odnosno kratkotrajan ili dugotrajan. U uslovima kratkog trajanja stresora, rezultat će biti negativan balans energije u organizmu, što će se odraziti samo na smanjenje proizvodnje mlijeka. U situacijama kada stres traje duži vremenski period, dolazi do narušavanja cjelokupnog zdravstvenog stanja grla. Imuni odgovor organizma se smanjuje, pa se na taj način ,,otvaraju vrata“ uzročnicima različitih oboljenja (metaboličke bolesti, mastitis, reproduktivni poremećaji i bolesti).
Kada se javi određena bolest kod krava, ona se na dva načina odražava na proizvodnju:
1. Direktno – kroz smanjenu količinu mlijeka ili prestanak laktacije, škartiranje krava, uginuća
2. Indirektno – kroz trošenje novčanih sredstava na veterinarske intervencije, medikamente, smanjenu količinu mlijeka, ili bacanje mlijeka za vrijeme karence ukoliko su u liječenje bili uključeni antibiotici.
Iz iznijetog može se uvidjeti značaj stresa kao negativnog faktora koji se odražava na proizvodnju mlijeka. Premda uvijek važi ono,,bolje spriječiti nego liječiti“, danas je važnije nego ikad prije. Intenzivna proizvodnja mlijeka zahtijeva da su grla koja su u proizvodnji u genetskom pogledu izuzetno kvalitetna, što je nažalost sa sobom donijelo smanjenu otpornost grla, odnosno povećanu osjetljivost na stres i pojavu bolesti. Ovaj faktor u kombinaciji sa trenutnim odnosima otkupne cijene mlijeka i stočne hrane, zahtijeva od proizvođača maksimalnu angažovanost u svim segmentima proizvodnje, kako bi produktivnost rada bila što veća. Samo potpuno zdrava grla u adekvatnim uslovima smještaja i njege mogu odgovoriti na izazove u kojima se trenutno nalazi najzahtjevnija grana poljoprivredne proizvodnje – mliječno govedarstvo.
