Plamenjača je jedna od najštetnijih bolesti na krompiru. Prisutna je svugdje u svijetu gdje se gaji ova kultura. Najveće štete koje prouzrokuju značajne gubitke prinosa i kvaliteta, pričinjava u uslovima prohladne i vlažne klime, u područjima u kojima se krompir gaji na većim površinama.

This image has an empty alt attribute; its file name is image-14.png

Simptomi bolesti javljaju se na listu, stablu i krtolama. Prve simptome zapažamo na listovima, u vidu vodenastih pjega nepravilnog oblika, najčešće na vrhu ili ivici lista. Na naličju lista, po ivicama pjega javlja se bijela navlaka koju čine konidiofore i konidije gljive, pomoću kojih se ona širi tokom vegetacije. Pjege se u uslovima vlažnog vremena brzo uvećavaju i dobijaju mrku boju. Pri jačem napadu lišće se suši i propada, a nadzemna masa izgleda kao spaljena – otuda i potiče naziv bolesti. Na zaražanim krtolama javljaju se nepravilne mrke pjege koje se postepeno šire, ne samo po površini nego i u unutrašnjosti krtole (5-15 mm u dubini krtole). U okviru pjega tkivo truli, i nakon vađenja krompira i u skladištu.

Patogen Phytophtora infestans prezimljava u obliku micelije u zaraženim krtolama u skladištu ili u krtolama koje su nakon vađenja zaostale u poljima. Prilikom klijanja, micelija iz krtola prelazi u izdanke  na kojima formira konidiofore i konidije. Konidije se sa prizemnog dijela biljke, kišnim kapima  i vjetrom raznose kroz usjev krompira, i to najprije na listovima. Sa lista se konidije dalje šire na stablo i na krtole. U uslovima kišovitog, vlažnog i prohladnog vremena, koji pogoduju širenju infekcije sa oboljelih na zdrave biljke krompira, u kratkom vremenu može stradati cio usjev krompira.

Pogodni uslovi za razvoj ove bolesti  su vlažno i prohladno vrijeme, česte kiše i rosa, optimalna temperatura od 18-22o C i relativna vlažnost vazduha iznad 75%. U vlažnim uslovima, samo u okviru jedne pjege gljiva formira preko 100 000 konidija koje se kišnim kapima i vjetrom raznose kroz usjev. Plamenjača se najprije pojavljuje na biljkama krompira koje se nalaze u ulegnućima na polju, na zaklonjenim i zasijenjenim mjestima, kao i na biljkama u gustom sklopu. Infekcija krtola je posebno izražena u vlažnom i hladnom zemljištu, a slaba u vlažnom i toplom zemljištu. Sprečavanju formiranja konidija i širenju bolesti pogoduje suvo i toplo vrijeme.

Suzbijanje – Plamenjača krompira se suzbija preventivno, prije pojave simptoma, kombinacijom agrotehničkih i hemijskih mjera:

Agrotehničke mjere:

  • Gajenje otpornih sorti;
  • Sadnja zdravih krtola;
  • Redovna primjena plodoreda;
  • Uništavanje samoniklih biljaka;
  • Izbalansirano đubrenje azotom;
  • Dobro provjetravanje usjeva – pravilan razmak sadnje;
  • Desikacija krompira – uništavanje nadzemne mase prije vađenja krompira kako bi se spriječilo da infekcija dospije na krtole.

Hemijske mjere:

Hemijska zaštita krompira od uzročnika plamenjače vrši se na osnovu preporuka prognozno-izvještajne službe koja signalizira momenat prvog tretmana i svih narednih tretmana, primjenom odgovarajućih fungicida. Fungicidi su na bazi bakra (Bakarni kreč, Bakarni oksihlorid, Bakrocid…), Antracol, Dithane, Folpet, Bravo…

Pripremio: Dipl. Inž. Polj. Nikola Anđić