Kao što je slučaj i kod ljudi, neke biljke bolje podnose toplotu od drugih pa prvi korak u prilagođavanju bašte – povrtnjaka vremenskim uslovima je određivanje vrsta i sortimenta koji je znatno prilagođen podneblju u kojem se siju ili sade. Ovim postupkom pomaže se biljkama da podnesu visoke/niske temperature jer im njihov genetski potencijal to omogućava a pored toga olakšava se sprovođenje postupaka dalje njege.
Njega povrtnjaka u julu:
U nastavku navedene su mjere njege koje je bitno sprovoditi u julu a koje će povrtnjak održati u dobrom stanju i koje će mu pomoći da zadrži i ojača produktivnost.
- Navodnjavanje i prihrana
Ukoliko se u ljetnjim mjesecima sa visokim temperaturama dozvoli manjak vode u povrtnjaku, produktivnost biljaka i kvalitet konzumnih djelova će znatno opasti a u najgorem slučaju, ukoliko je deficit vode konstantan, doći će do potpunog sušenja biljke. Jedno od čestih pitanja je: Kada je tokom dana najbolje zalivati ? Smatra se da je rano jutro (dok je zemljište još hladno) optimalno vrijeme za zalivanje jer se voda spušta do korijena bez gubljenja putem evaporacije. Ovaj dnevni period za zalivanje obezbjeđuje neophodnu vlagu tokom dana, pri čemu su biljke spreminije u borbi sa visokom temperaturom.
Ako se govori o tome koji bi bio najbolji način navodnjavana, poljoprivrednici se, kako bi što ekonomičnije i zdravije koristili resurse (u ovom slučaju vodu), odlučuju za upotrebu sistema ‘kap po kap’. Osim što se upotrebom ovog sistema voda koristi racionalnije povoljno je još i to što ovaj sistem ne dovodi do značajnog povećanja vlage u vazduhu (kao što je slučaj kod tradicionalnog zalivanja) koja veoma pogoduje razvoju bolesti i štetočina pa osim što ovaj sistem uštedi na vodi uštedi i na preparatima za zaštitu bilja.
Učestalost navodnjavanja opet zavisi od regije u kojoj se povrtnjak nalazi pa ukoliko je to južnije gdje temperature idu i do preko 35 °C navodnjavanje se mora sprovoditi najmanje 3 puta nedjeljno.
Biljke kao indikatori za vlagu: dinja, tikvica i krastavac. Ove biljke zbog velike lisne mase brže gube vodu pa će se nedostatak prvo na njima uočiti. Lišće ovog povrća inače može biti povijeno kada se nalazi pod jakim sunčevim zracima ali ako je vlaga u zemljištu optimalna ono će se brzo vratiti u prvobitno stanje po zalasku sunca.
Prihrana je naročito važna za biljke koje kontinuirano plodonose, (primjer: paprika, paradajz), obično se vrši vještačkim đubrivima bilo u tečnom ili čvrstom obliku. Vrsta đubriva i količina zavisi od kulture i stanja zemljišta
Uklanjanje korova
Ukoliko je dosadašnja njega pravilno sprovođena, povrtnjak je očišćen od nepoželjnih korova a može se reći da su i same kulturne biljke kompeticijom nadvladale korov. Ali pošto je poznato da su korovske biljke vrlo uporne, potrebna je stalna kontrola i uklanjanje korova.
Neki od poznatih i zastupljenih vrsta korova u povrtarskim zasadima su: štir (Amaranthus retroflexus), loboda (Chenopodium album), mnogocvjetna loboda (Chenopodium polyspermum), njivski vijušac (Polygonum convolvulus).
Uz uklanjanje korova bilo bi poželjno uraditi i plitku obradu pogotovo ako se površinski formirala pokorica koja sprečava pravilno prodiranje vode i vazduha.
Ubiranje plodova u julu
U julu iz povrtnjaka plodovi pojedinih vrsta nalaze put ka trpezi. U toplijim djelovima zemlje već krajem juna, početkom jula, počinje berba krastavca, paprike, paradajza, tikvica a krajem jula se može početi sa vađenjem bijelog luka ako je nadzemna masa potpuno polegla i osušila se većim dijelom ali ne potpuno. U julu se završava berba graška koji je posijan nešto kasnije, bere se poriluk, šargarepa, peršun, kupus, karfiol… Na sjeveru, zbog uslova luk se sadi nešto kasnije pa i vađenje kasni kako crnog tako i bijelog luka pa uopšteno i svih kultura. Crni luk zavisno od uslova može se vaditi od početka jula pa do polovine avgusta.
Sjetva/sadnja u julu
Sa završetkom proljeća ne mora značiti da je završena sjetva/sadnja u povrtnjaku, pojedine vrste mogu se sijati/saditi tokom ljeta ili čak jeseni. Neke vrste su dozrele i napustile vrt (naprimjer: spanać, salata, rotkvice, luk) za sobom ostavivši prazne leje koje je ekonomičnije iskoristiti nego ostaviti da stoje prazne.
Kulture koje se siju/sade imaju kraću vegetaciju i brže sazrijevanje.
Po ubiranju ili vađenju pretkulture, zemljište je potrebno obraditi i dodati kompost kako bi se dobilo plodno, sitno strukturirano zemljište spremno da prihvati sjeme ili rasad.
U kontinentalnijim područjima može se, upotrebom sjemena, zasnovati zasad: broskve, rotkve, boranije, endivije, poriluka; a mogu se posaditi, upotrebom rasada (rasad- mlada biljka sa 6-8 stalnih listova, bez razvijenih generativnih elemenata) sledeće vrste: kasni kupus i kelj, kasna broskva, salata, radič, poriluk.
U toplijim područjima (mediteranskim/submeditranskim) siju se: šargarepa, peršun, cvekla, boranija, zimski kupus i kelj, karfiol, salata, radič, endivija i poriluk. Mogu se saditi upotrebom rasada : zimski kupus i kelj, kelj pupčar, karfiol i salata.
Prevencija, kontrola i otklanjanje bolesti i štetočina
Parola ,,Bolje spriječiti nego liječiti” može se upotrijebiti i u povrtarstvu pa i u poljoprivredi uopšte. Prevencija počinje sa odabirom klimatskih uslova, zemljišta i topografije koja odgovara datoj vrsti odnosno sorti pa kada se biljka nalazi u odgovarajućim uslovima ima veći potencijal da odolijeva napadima bolesti i štetočina. Pored toga u cilju prevencije, pogotovo ako se sije ili sadi u nepovoljnijim uslovima sredine potrebno je odabrati otpornije sorte.
Njega usjeva se mora nastaviti
Plodored je još jedna bitna stavka u prevenciji pa na istoj površini nije poželjno sijati ili saditi istu vrstu pa čak ni biljke iz iste porodice jer postoji mogućnost da je zemljište iscrpljeno i zasićeno štetočinama i uzročnicima oboljenja (više o plodoredu možete pročitati u tekstu sa sledećeg linka https://seljak.me/savjetuje/plodored-odmor-zemljista/ ).
Pogodni uslovi za razvoj bolesti i štetočina kod povrća su visoke temperature i visok nivo vlage što u julu mjesecu nije rijetkost pa se posebna pažnja mora obratiti u periodima poslije kiše kada je preporučljiva povećana kontrola. Ukoliko se primijeti razvoj bolesti i prekoračen prag brojnosti štetnih insekata, tretiranju se mora blagovremeno pristupiti.
Pripremila: dipl.ing.biljne proizvonje Valentina Stanišić
