Razmnožavanje predstavlja biološki fenomen koji je svojstven svim živim bićima, a način razmnožavanja živine se razlikuje od načina razmnožavanja sisara, jer se novi život kod živine razvija u spoljašnoj sredini van organizma majke. Uprkos toj činjenici, da bi se razvio novi organizam potrebno je da se obezbijedi veliki broj parametara, jer je cilj razmnožavanja ne samo rađanje nove jedinke, već rađanje zdrave vitalne i sposobne jedinke bez mana koja je spremna da služi svrsi za koju je namijenjena. U tu svrhu u živinarskoj proizvodnji kao i u ostalim sistemima proizvodnje se primjenjuje prirodno parenje ili pripust i vještačko osjemenjavanje koje je u našim uslovima dosta rijetko.
Osnovna pitanja koja se tiču načina razmnožavanja u živinarstvu se tiču:
- odabira jedinki koje će se koristiti za razmnožavanje
- broja jedinki koje će se koristiti za razmnožavanje
- načina ishrane jedinki koje će se koristiti za razmnožavanje
- smještaja i higijene objekata u kojima borave jedinke koje će se koristiti za razmnožavanje
- načina postupanja prema jedinkama koja će se koristiti za razmnožavanje i ispoljavanja fiziološkog ponašanja
- odabira načina izlijeganja pilića koje mora prethodno biti razmotreno (ležanje na jajima za nasad ili inkubator)
- postupanje prema pilićima
- selekcija i odabir pilića
- ishrana i njega pilića
- dalji postupak prema pilićima u zavisnosti od njihove namjene
Osnovni parametar u tehnologiji proizvodnje u bilo kojoj grani Stočarsta je pa i u živinarskoj proizvodnji je zasnovana na poznavanju bioloških i fizioloških karakteristika određene vrste, a njihovim poznavanjem, znamo koje su ključne faze u reproduktivnom životu jedinke, kada i kako treba postupiti i reagovati u zavisnosti od reproduktivne faze i koji vid tehnologije proizvodnje treba prilagoditi datoj jedinki (jedinkama).
Ne trebamo zaboraviti činjenicu da bi dobili dobar materijal za priplod, ne samo da treba odabrati roditelje dobrog porijekla već odgovorno i savjesno postupiti u bilo kojoj fazi odgoja i dobro i pravilno postupiti prema novim jedinkama, ako imamo u vidu da su pilići a naročito ćurići posebno osjetljivi na stres i na kolebanja osnovnih parametara: temperatura, vlaga, ventilacija, gustina naseljenosti, pristup hrani i vodi, svjetlost, prostirka. To znači da kvalitet reprodukcije u živinarstvu pored veoma bitnog naslednog faktora umnogome zavisi od faktora negentske prirode: načina i postupka sladištenja jaja za nasad i procenta njihove oplođenosti, mane i abnormalnosti jajeta, kontaminacija mikrobioma, bolesti, ishrana roditelja, postupci u toku inkubiranja, i ostali vidovi negenetskih faktora.
Još jedna karakteristika u reprodukcije živinarstva je sposobnost ženke da očuva spermu mužjaka dvije nedjelje pa i više u svom reproduktivnom traktu, na taj način se postiže zadržavanje kapaciteta oplodnje za neko produženo vrijeme i može osigurati oplodnja ako u blizini nema mužjaka. Biološka karakteristika postizanje polne i priplodne zrelosti je vezana kako za vrstu tako i za rasu, pa tako većina rasa kokoši na našim prostorima dostiže polnu zrelost u periodu od 5-9 mjeseci.
Ćurke dostižu polnu zrelost u periodu od 8-10 mjeseci, guske 9-12 mjeseci, patke 5-10 mjeseci, morke 11-12 mjeseci. Broj jaja kod kokoši je najveći tokom prve godine, a nakon tog perioda im slabi nosivost, pa se na velikim komercijalnim farmama nosilje obično zadržavaju jednu godinu. Sličnu nosivost posjeduju i patke i ćurke, a guske za razliku od njih, dostižu veću nosivost u periodu druge godine. Sa ciljem što bolje oplođenosti, neophodno je obezbijediti pravilan odnos polova u jatu, tako se preporučuje 10:1 (kokoši, ćurke, morke), 6:1 (patke), 4:1 (guske), a najčešći oblik parenja je takozvano divlje ili haremsko parenje koje je najčešći oblik parenja u našim uslovima, dok su ostali oblici parenja više zastupljeni u specijalizovanim centrima.
Ipak da bi bili sigurni da nije u pitanju neki poremećaj u reprodukciji ili smo mi kao odgajivači negativno uticali svojim postupanjem, trebamo se dobro upoznati sa reproduktivnim i ostalim biološkim karakteristikama vrste i rase koja se uzgaja.
Pripremila: M.Đ.
