Odgoj teladi sastavni je dio ekonomičnosti poslovanja farme, s obzirom na to da zavisno od odgoja teladi zavisi postotak njihovog gubitka, koji na nekim farmama iznosi čak do 15%. Takođe, zavisi kasnije i razvoj priplodnog podmlatka i napredak grla namijenjih tovu.
Odgoj teladi je osjetljiva razvojna faza podmlatka od rođenja pa do jedne godine starosti, a ono čemu farmer treba posvetiti veliku pažnju je uspostaviti imuni sistem teleta (koji se postiže pravovremenim i pravilnim davanjem kolostruma), kao i uspostvljanjem sistema složenog želuca i potpuni, ali postepeni prelazak na ishranu svojstvenu preživarima u period od 2. do 4. mjeseca.
Međutim, sama briga o ishrani nije dovoljna da bi se tele razvilo u kvalitetno grlo. Prije rođenja je potrebno obezbijediti čist i higijenski boravak u boksu ili nekom drugom prostoru namijenjenom teljenju, a farmer sam ili uz asistenciju veterinara mora biti upućen kako da postupi sa teletom sa ciljem što bolje adaptacije, a u tu svrhu treba pripremiti i neophodan materijal.
Nakon rođenja, teletu treba obrisati sluz sa usnog i nosnog dijela rukom ili čistom krpom, a ako je došlo do nakupljanja sluzi u disajnim putevima, tele je potrebno podići za zadnje noge, kako bi se sluz oslobodila silom gravitacije, a bolje opremljeni farmeri posjeduju i specijalne vakuum aparate za ove svrhe.
Presijecanje pupčane vrpce je potrebno obaviti ako se nije prirodnim putem prekinula. Ono se obavlja za širinu dlana (cca 7-10 cm) ispod kožnog pupka teleta. Za svrhu presijecanja pupčane vrpce potrebno je obezbijediti dezinfikovane makaze, a ako se nastavi nešto obilnije krvarenje u predjelu pupka, potrebno je obaviti podvezivanje sterilnim koncem. Nakon kupanja ili prebrisavanja teleta, pristupiti dezinfekciji pupka jodnim preparatom.
Krava zahvaljujući materinskom instinktu liže tele, što podstiče disanje i poboljšava cirkulaciju. Na većim farmama iz praktičnih razloga, krave ne ližu telad, već se vrši kupanje teladi toplom vodom (37-38◦C) u kolicima sa šupljikavim dnom. Ako ne postoje uslovi za kupanje, dovoljno je tele istrljati čistim peškirom ili gužvom sijena ili slame, a u cilju pospješivanja cirkulacije i disanja. Okupana telad griju se infracrvenom lampom jer novorođeno tele nema uspostavljen sistem za cirkulaciju.
Kako bi se podstaklo disanje novorođenog teleta, preporuke su posipanje glave i vrata teleta hladnom vodom, dok posipanje cijelog teleta vodom nije preporučljivo zbog prekomjernog gubitka kako toplote tako i energije. Ako je tele zdravo i vitalno, ono će zauzeti stabilan stojeći položaj u rasponu od 20 do 60 minuta, a prvi akt sisanja se obavlja u periodu od 90 do 120 minuta.
Prije dobijanja prvog kolostruma treba obaviti mjerenje tjelesne mase, a podatke treba zapisati u registru teljenja.
Davanje prvog kolostruma treba obaviti prvih 2 sata, najkasnije 4 sata od rođenja, što je jako bitno u cilju uspostvljanja pasivnog imuniteta teleta. Pored ove uloge, kolostrum ima ulogu da obezbjeđuje životno važne hranljive materije: proteine, masti, mineralne materije i vitamine. Kolostrum ima i purgativno (pročišćujuće) dejstvo jer se u njemu nalaze određeni enzimi (npr. katalaza) koji pomažu proces varenja i izbacivanje mekonijuma (prvog izmeta).
Preporuka da prvi kolostrum tele treba da dobije što prije zasnovana je na činjenici da se sastav kolostruma brzo mijenja i da koncentracija antitijela u njemu brzo opada. Količina prvog kolostruma koju tele treba da posisa je 1,5 do 2 litra i određena je kapacitetom sirišta. Osmog dana teletu treba dati kvalitetno sijeno, a ishranu bazirati u zavisnosti od toga da li će se telad koristiti za tov ili za priplod.
Smještaj teladi na dobro uređenim farmama je pojedinačan, u kućicama ili kavezima za telad, gdje provode najmanje 7 dana, a po pravilu se zadržavaju do 15 dana, dok se nakon tog perioda telad mogu držati ili pojedinačno ili u grupama. Ako se telad drže individualno u boksevima obezbijediti 160 x 100 x 80-100 cm, a za grupno držanje je potrebno obezbijediti najmanje 1,3m² prostora u boksu, od 9. nedjelje strosti je obavezno grupno držanje teladi. Prilikom postupanja sa teladima izbjegvati njihovo vezivanje.
Jedna od mjera za praćenje stanja teladi je mjerenje tjelesne mase, koja se pri put obavlja pri rođenju, zatim pri prelasku na čvrstu hranu, potom u periodu prevođenja u kategoriju junadi, a ovu operaciju možemo izvoditi i češće. Mjerenje tjelesne mase nam služi za detekciju prirasta koji predstavlja jedan od pokazatelja stanja teladi, ako je ishrana pravilno upodobljena i planirana očekivani dnevni prirast teladi namijenjenih za pripolod je 600-700 g, a teladi namijenjenih tovu oko 1 kilogram pa i nešto preko toga.
Pored mjerenja ostale važne oprecije kod ženskih teladi su odsijecanje prekobrojnih sisa (pasisa ili parasisa) koje se sprovodi odmah po rođenju, a ako ih ne detektujemo odmah po rođenju, možemo tu operaciju obaviti najkasnije do prvog mjeseca života teleta koristeći sterilne makaze i obaveznu dezinfekciju (najčešće jodnim preparatima). Ova operacija je jako važna ako imamo na umu da su pasise jedan od razloga nastanka mastitisa u kasnijoj dobi.
Obezrožavanje
Obezrožavanje je jako bitna operacija koja se sprovodi sa ciljem sprečavanja povreda. Na ovaj način se sprečava povređivanje grla međusobno, a takođe i grla samostalno povredom osnove roga, što prate bolna stanja i moguća pojava infekcije. Obezrožavanje ima za cilj sprečavanje rasta linije roga i to pomoću štapića masne sode, kaustične tečnosti (od 2. do 5. dana života) ili putem elektrokautera-spaljivanjem osnove roga (od 4. do 21. dana života).
Obilježavanje
Obilježavanje je jako bitna operacija u odgoju teladi – koja se sprovodi u našim uslovima ušnim markicama, a takođe treba vršiti kontrolu zdravstvenog stanja. Dnevna kontrola zdravstvenog stanja treba da se zasniva na praćenju aktivnosti teleta, njegovom apetitu, disanju, sekrecije iz nosa i suzenja, zatim praćenje izlučevina (boja, miris i konzistencija), izgleda pupka, zglobova i dlake.
