Matičnjak je višegodišnja biljka iz porodice usnatica Lamiaceae, porijeklom iz jugoistočne Evrope, Sredozemnog mora, Irana i Centralne Azije. Ova biljka ima miris na limun, a srodnik je kadulje i lavande. Matičnjak je jedna od biljaka koja je istovremeno ljekovita, mirisna, ukrasna, začinska, aromatična i medonosna. Pčele ga vole, pa je i zato dobio naziv matičnjak, a naziva se još i limunčica, pčelinja metvica i rojevac. Biljka se koristi za privlačenje pčela za proizvodnju meda. Nijedna mirisna biljka ne privlači toliko pčele, a posebno maticu kao matičnjak. Stariji pčelari pomoću matičnjaka vraćaju roj pčela koji je pobjegao na neko drvo. Gaji se i kao ukrasna biljka i zbog svog ulja za upotrebu u parfemskoj industriji. Raste u pčelinjacima, dvorištima, pored naselja i po šumama. Cvjetanje je od juna do septembra. Biljka je visoka 30-120 cm. Ima uspravnu stabljiku koja se izdiže i razgranata je. Listovi su naspramni, na peteljkama jajasti i na rubu zupčasti i malo dlakavi. Listovi sadrže eterično ulje (0,02-0,2%), čiji sadržaj varira od genetskog potencijala, i mjesta na kojem biljka raste. Cijela biljka, a posebno kada se list nagnječi daje veoma prijatan i jak miris koji podsjeća na limun. Cvjetovi su bijeli, plavičasti i žućkasto bijeli smješteni u pazuhu listova. Listovi sadrže eterično ulje (0,02-0,2%) čiji sadržaj varira ovisno od genetskog potencijala i podneblja na kome biljka raste. Može se koristiti kao čaj, biljne kapi i eterično ulje.
Matičnjak gajenje
Na matičnjak se ne primjenjuje plodored, iz razloga jer je višegodišnja biljka koja na isto zemljištu može da živi 6 do 8 godina. Na istom zemljištu se može gajiti nakon 4 do 5 godina. Najbolji predusjevi su strna žita, okopavine i industrijske biljke. Matičnjak je veoma zdrava biljka i nije sklona bolestima. Uspijeva u različitim klimatskim uslovima, a najbolje raste u mjestima gdje je godišnja količina padavina veća od 600mm. Odgovaraju mu umjereno vlažna i rastresita zemljišta, neutralne do slabo kisjele reakcije. Preporučuje se černozem, plodna gajnjača i aluvialni nanosi. Neće mu odgovarati teška i vrlo vlažna zemljišta.
Sjetva i priprema zemljišta
Tokom pripreme zemljišta je obavezno uništiti korovske biljke, jer matičnjak ostaje više godina na istom mjestu. Nakon skidanja prethodnog usjeva, u jesen se zemljište duboko poore što ranije. Ako planiramo obaviti jesenju sadnju, onda se poorano zemljište treba odmah pripremiti. Ako je u planu proljećna sadnja, poorano zemljište se ostavlja sa otvorenim brazdama da prezimi, pa se priprema tek pred sadnju. Tokom glavne jesenje obrade zemljišta, dodaje se organsko đubrivo (25-30 t/ha). Što se tiče mineralnih đubriva u prosjeku je potrebno 80 do 100 kg/ha azota, oko 60 do 80 kg/ha fosfora i 90 kg/ha kalijuma. Ova đubriva se nanose prije oranja.
Prihranjivanje se obavlja azotnim đubrivom. Prvo prihranjivanje se obavlja početkom proljeća i to sa 30 kg/ha azota, prije prvog okopavanja. Drugo prihranjivanje se obavlja poslije prve žetve u istim količinama azota. Za postizanje što boljih prinosa, poželjno je folijarno prihranjivanje koje se obavlja 2 do 3 nedelje prije žetve.
Razmnožavanje matičnjaka
Razmnožavanje matičnjaka može biti direktom sjetvom i dijeljenjem starijih bokora. Za sjetvu je potrebno koristiti zdravo sjeme, jer se sjetvom zaraženog sjemena povećava koncentracija određenih gljivica u zemlji koje su štetne za kvalitet biljke. Sjeme se direktno sije u jesen ili proljeće. Jesenja sjetva je krajem oktobra i početkom novembra. Razmak između redova treba da bude 60cm. Za parcelu od jednog hektara potrebno je 8 do 10 kg sjemena. Nicanje sjemena je tek na proljeće, a samo nicanje je prilično sporo pri čemu se uništvanju korova mora posvetiti velika pažnja. Ako se vrši sjetva u proljeće, sije se na razmaku 40 cm između redova, a potrebno je 10 do 12 kg sjemena za jedan hektar. Posle sjetve, posijano zemljište treba valjati lakim valjkom, a nicanje sjemena je za oko mjesec dana. Sadi se u jesen ili rano u proljeće, na rastojanju 50cm između redova i 30 cm u redu. Za jedan hektar potrebno je oko 60000 sadnica. Posle sadnje obavezno se vrši zalivanje, posebno ako je sadnja u proljeće.
Berba i sušenje matičnjaka
Berba se vrši košenjem u tri etape. Vrijeme berbe je pred cvjetanje i po suvom i toplom vremenu. Košenje se obavlja na visini od 3 do 4 cm iznad zemlje. Poslije košenja se otkidaju se lišće i vršni djelovi biljke, a onda slijedi sušenje. Listovi se moraju kidati bez peteljki, i ne smiju se gnječiti, kako se ne bi oštetila boja, jer onda ima manju vrijednost. Sušenje se obavlja u zasjenjenim prostorijama, sa dobrom cirkulacijim vazduha ili u sušnicama na temperaturi 30° do 40°C. Osušeni djelovi se pakuju u papirne vreće i odlažu u suve, mračne i hladne prostorije.
Ljekovita svojstva matičnjaka
Matičnjak je kao lijek poznat još od davnina, kao odličan prirodni lijek koji jača i oživljava srce i protiv depresije. Neka istraživanja su potvrdila da matičnjak smanjuje stres, nesanicu i napetost. U kombinaciji sa valerijanom, kamilicom i lavandom je jako dobar kao lijek za smirenje. Dokazano je da pojačava koncentraciju. Zbog antioksidanata, koji štite stranice tijela od oštećenja uzrokovanih oksidacijom, matičnjak pomaže i oboljelima od Alchajmerove bolesti. Preporučuje se za liječenje probavnih problema i za herpes na usni. Ima antivirusno djelovanje, a eterično ulje ima djelovanje kao sama biljka. Eterično ulje matičnjaka se teško može pronaći zbog njegove cijene, a dobro djeluje kod ubrzanog rada srca.Takođe je dobar i protiv glavobolje, naročito one izazvane psihičkim umorom.
Pripremio: Vojislav Popović