Da li ste znali da bubamare dnevno pojedu i do 50 lisnih vaši, a ponekad za svoga života i preko 3000 komada, pa mogu biti idealne za sve one koji su se htjeli na ekološki način riješiti štetnog insekta?
Kod većine bubamara tijelo je poluovalnog oblika, koji ima dva para krila i tri para jakih nogu. Kao i kod svih tvrdokrilaca, pokrilca su tvrda i štite dva nježna krila koja su spakovana ispod njih kada bubamara miruje. Tijelo joj je najšešće crveno, narandžasto ili žuto sa crnim tačkicama, a ima ih i crnih sa crvenim tačkama, a neke vrste nemaju tačkice. Prema broju tačkica na pokrilju određuju se vrste.
Kad se bubamara osjeti ugroženom izvrne se na leđa, skupi noge i pravi se mrtvom.
U zavisnosti od vrsti hrane kojom se hrani, razlikuju se:
- afidifagne bubamare (hrane se biljnim vašima),
- akarifagne (hrane se grinjama)
- kokcidifagne bubamare (hrane se štitastim vašima).
Najčešće ima jednu generaciju godišnje. Prosječno je duga 5-8 mm, ima crvena pokrilca sa sedam crnih tačaka. Korisna je vrsta, odrasli oblik (imago) i larva hrane se biljnim i štitastim vašima, grinjama te jajima i larvama drugih insekata.
Odrasli insekti pojedu 40-50 biljnih vaši dnevno, odnosno do 3000 tokom svog života, a larva pojede i do 600 biljnih vaši. Odrasla bubamara pojede 30-40 grinja na dan, 90 odraslih štitastih vaši i do 300 larvi štitastih vaši.
Prezimi odrasli oblik ispod opalog lišća na mjestima gdje nema opasnosti od mraza, ispod kore drveta ili u praznim poljskim zgradama. U proljeće ženka nakon parenja odlaže 400 do 600 jaja u hrpicama od po 10 do 30 jaja na naličje lista, ali uvijek u blizini kolonija biljnih vaši. Jaja su ovalna, svijetlih boja, mliječno bijela ili žuta, a pred izlazak larvi, jaja mijenjaju boju i postaju zelena. Nakon 10 dana iz jaja izlaze larve. Kompletan razvoj od jaja, pa preko četiri stadijuma larve do odraslog oblika traje oko dva mjeseca.
Razvojem poljoprivrede i nekontrolisanom upotrebom pesticida značajno je smanjena i populacija ovih korisnih predatora. Kako je potreba za zdravom hranom bez upotrebe organskih pesticida u zadnje vrijeme povećana, potrebno je posvetiti pažnju na povećanje populacije ovih korisnih insekata na parcelama gdje se odvija organska proizvodnja. Jedna od mjera je i očuvanje njihovog staništa izbjegavanjem uništavanja njihovih jaja i larvi, zimi im ostaviti lišće, kamenje, kore drveća kao sklonište prilikom prezimljavanja i ne uznemiravati tokom zime jer prezimljavaju u velikim grupama.
Izvor: Poljoprivredna stručna služba, Sombor
