Kafa je definitivno najpopularniji napitak na svijetu, a dobija se pripremanjem mljevenog zrna biljke Coffea. Pripada porodici Rubiaceae i vodi porijeklo iz tropskih krajeva juga Afrike i Azije. Iako ne potiče iz Brazila, ta zemlja je najveći proizvođač kafe. Adekvatni klimatski uslovi za tu biljku, učinili su najveću južnoameričku zemlju liderom u proizvodnji. Postoji više podvrsta ove biljke, ali se za proizvodnju napitka koriste svega nekoliko. Arabika (Coffea arabica) je vrsta kafe koja se najviše koristi i obuhvata 75-80% ukupne svjetske proizvodnje, na drugom mjestu je Robusta (Coffea canephora) koja obuhvata 20% proizvodnje u svijetu. Svi znaju kako izgleda pečeno zrno kafe, ali ako neko nije rođen u zemlji koja je bogata tom biljkom, teško može prepoznati drvo kafe. Nekad raste i više od 9 metara, drvo je pokriveno tamno zelenim listovima, a zrna rastu uz grane. Potrebno je skoro godinu dana da bi od bijelog cvijeta sazrelo zrno. Plod kafe je bobičasto zrno. Drvo kafe živi od 20 do 30 godina i uspijeva u raznim klimatskim uslovima, osim onih sa velikim temperaturnim promjenama. Najviše mu odgovara plodno zemljište, blage temperature i umjereno sunce.
Kofein
Kofein je stimulans koji se prirodno nalazi u kafi. Može da se proizvede i sintetički, i koristi se kao aditiv u energetskim napitcima. Hrana koja sadrži kofein se koristila hiljadama godina u medicinske svrhe. Kofein je najčešće korišćeni stimulans na svijetu. Jednostavno i brzo se apsorbuje u želudcu i tankom crijevu, a zatim kruži cijelim tijelom uključujući i mozak. Kao i sve ostalo, kofein bi trebalo konzumirati umjereno.
Kako kafa utiče na zdravlje?
Što se tiče prednosti i štetnosti kafe za zdravlje, gotovo se svakodnevno u uglednim medicinskim časopisima i internet portalima objavi barem jedno istraživanje. Većina se slaže da je kafa dobra ako se umjereno konzumira. Istraživanja su pokazala da svakodnevno konzumiranje kafe ne izaziva srčane tegobe, već kod žena smanjuje rizik od oboljenja srca. Kafa povećava izdržljivost organizma i podiže raspoloženje, iz tih razloga šoljica ili dvije dnevno mogu popiti odrasli, ali i starije osobe i djeca. Prema Brazilskim istraživanjima, kafa sa mlijekom može djeci poboljšati koncentraciju i smanjiti depresiju.
Međutim kafa može izazvati i negativne efekte. Količina kofeina u tijelu ne bi smjela da iznosi više od 0,5 gr ( 4 šoljice kafe). Doktori kažu da ne bi smjeli da unesemo više od 400-450 miligrama kofeina dnevno. Ako je u tijelu veća količina kofeina, raste rizik od aritmije srca, grčeva i problema sa disanjem. Nivo kofeina u krvi koji može izazvati smrt, prema mišljenju doktora je 10 gr, odnosno 75-100 šoljica kafe.
Vrste kafe
Arabika
Kafa arabika vodi porijeklo iz jugozapadnih predjela Etiopije. Vjeruje se da je to bila i prva vrsta kafe koju su ljudi počeli da uzgajaju prije više od 1000 godina. Arabika najbolje uspijeva na višim planinskim predjelima, na nadmorskoj visini od 1300 do 1500 metara, i to u mjestima gdje se temperatura kreće od 15° do 24°C. Svaka bobica ploda arabike sadrži u sebi dvije polutke zrna kafe, a ponekad se u plodu nalaze i više zrna kafe. U zavisnosti od kvaliteta i prirodnih uslova, jedna stabljika može da donese od pola kilograma do 5 kilograma zrna kafe. Osim u Etiopiji, arabika se danas uzgaja u Kini, Karipskim ostrvima, Latinskoj Americi, djelovima Afrike i na jugoistoku Azije.
Robusta
Ova vrsta kafe je porijeklom iz centralnog dijela Afrike. Stabljika robuste može da dostigne visinu i do 10 metara, a da bi bobice u kojima su zrna kafe sazrele, potrebno je 10-11 mjeseci. Robusta je u odnosu na arabiku otpornija na spoljne uslove, takođe i na upotrebu pesticida. Ova vrsta kafe nije bila priznata sve do 1897. godine. Iz Etiopije i centralnog dijela Afrike Francuski kolonisti su je prenijeli u Francusku, Kostariku i Jamajku. Robusta je pogodnija za uzgajanje od arabike, ali se u odnosu na kvalitet smatra slabijom kafom.
Zanimljivosti o kafi
– Da bi ostao budan i mogao nastaviti pisanje, Honore de Balzac je pio 50 šoljica kafe dnevno.
– Doza kofeina koja je smrtonosna je 100 šoljica kafe.
– Kafa kao biljka raste kao grm, što znači da je kafa voće.
– Ako se kafa konzumira između 9:30 i 11:30, tada je najefikasnija.
– Legenda kaže, da je kafu otkrio pastir iz Etiopije u 9. vijeku kada je primijetio da od ove biljke njegove koze postaju hiperaktivne.
Pripremio: Vojislav Popović
