Bez analize tla nemoguće je optimalno đubrenje. To je jedna od teza koju većina naših poljoprivrednika zanemaruje i nažalost, nanosi sebi direktnu financijsku štetu. Čak i na mjestima sa plodnim tlom, gdje je dovoljna raspoloživost hraniva, sprovedeno đubrenje često će biti suvišno ili nepotrebno, a neuporedivo je veći problem na siromašnom tlu gdje neće biti dovoljno hraniva.
Zanemarivanje analize zemljišta i đubriva bez iste je veliki problem u poljoprivrednoj proizvodnji na našim prostorima, pogotovo kod manjih proizvođača, kojima investicija u analizu zemljišta na prvi pogled izgleda velika. Međutim, ako se uzmu u obzir sve prednosti koje donosi optimalno đubrenje i ostale meliorativne mjere (mjere poboljšanja zemljišta), vrlo lako se može doći do zaključka da je analiza zemljišta svakako isplativa.
Jednostavno rečeno, bez podataka dobijenih analizom zemljišta, ne možemo biti sigurni koliko đubriva trebamo da upotrijebimo kako bismo biljkama pružili optimalnu količinu hraniva za rast i razvoj.
Neka od pitanja i teza koja na primjeru pokazuju probleme đubrenja bez analize zemljišta su:
– Kako ćemo održavati optimalnu pH reakciju tla kada ne znamo je li trenutna pH reakcija optimalna ili ekstremno kisela?
– Nemoguće je procijeniti potrebnu količinu i oblik hraniva (prvenstveno fosfor i kalijum) koje treba dodati u tlo da bismo postigli optimalnu raspoloživost, kada ne znamo koliko je stvarno raspoloživih hraniva u našem tlu.
– Kako ćemo procijeniti dinamiku raspoloživosti azota, potencijalne gubitke i potencijal mineralizacije ako ne znamo koliko je humusa u tlu i koja je pH reakcija tla?
– Kako ćemo procijeniti raspoloživost sekundarnih hraniva (npr. magnezijum i kalcijum) ako nemamo podatke koji nam direktno ili bar posredno (pH reakcija tla) ukazuju na potencijalni nedostatak tih hraniva?
– Kako ćemo znati postoji li opasnost nedostatka raspoloživih mikroelemenata kada ne znamo niti pH, niti humoznost, niti ukupnu niti raspoloživu frakciju mikroelemenata?
Istina je da đubrenje napamet prosječnim količinama đubriva neće vidljivo smanjiti prinos na plodnom tlu, posebno ne u vegetacijama s optimalnim rasporedom padavina. Međutim, vjerojatno bi isti prinos bio ostvaren manjim količinama đubriva ili bi optimalna količina i odgovarajuća vrsta đubriva rezultirala većim prinosom.
Na siromašnim zemljištima će ostvareni prinos znatno rjeđe biti bez uticaja pogrešnog đubrenja, jer takvo tlo ne može neutralizovati pogreške. Posebno je intenzivan uticaj pogrešnog đubrenja na prinos u nepovoljnim vremenskim i ostalim stresnim uslovima. Nedovoljno ili suviše vode, preniske ili previsoke temperature, pregust sklop biljaka, intenzivan napad uzročnika bolesti ili štetočina mogu znatno uticati na prinose jer biljka nije optimalno ishranjena, nije nakupila rezerve hraniva i ne može prilagoditi osnovne fiziološke procese takvim stresnim uslovima (fotosintezu, disanje i distribuciju hraniva).
Netačna je tvrdnja da se smanjeni prinosi u potpunosti dešavaju zbog nepovoljnih vanjskih uslova, jer bi optimalna đubriva povećala i elastičnost tla i otpornost usjeva na stresne uslove. Zbog toga, savjetujemo poljoprivrednim proizvođačima da obrate pažnju na sprovođenje analize tla, te uz savjete stručnjaka planiraju i realizuju đubrenje svojih kultura.
