Kada se govori o podizanju voćnjaka, važno je istaći da je potrebno pratiti određene principe i korake. To se najviše odnosi na izbor voćne vrste i sorte, izbor lokacije i sve potrebne agrotehničke mjere za pripremu zemljišta. Praćenje potrebnih koraka za podizanje voćnjaka zavisi i od intenzitetu proizvodnje, pa tako ako se radi o proizvodnom voćnjaku, ne bi smio da se preskoči niti jedan od ovih koraka.
Izbor lokacije za voćnjak
Poželjno bi bilo da parcela na kojem će se saditi voćnjak ima blagi pad, kako se voda ne bi zadržavala. Pored toga, veliki problem u proizvodnji može uzrokovati i visok nivo podzemnih voda, pogotovo ako se radi voćnim vrstama koje ne podnose višak vode. Pošto su većina voćnih vrsta heliofitne biljke, kojima je potrebno mnogo sunca, parcela bi trebala da ima južnu, jugoistočnu ili istočnu ekspoziciju. Kvalitet zemljišta je veoma važan faktor pa je zbog toga poželjno odabrati parcelu na kojoj se neće morati raditi veće korekcije kvalitete zemljišta. Sama parcela treba da bude u blizini putne komunikacije i da ima pristup dovoljnoj količini vode za navodnjavanje.
Izbor sorte i sadnog materijala
Kada je u pitanju izbor sortimenta, važno je voditi računa prije svega o oprašivanju, koje je neophodno za razvoj plodova. Ukoliko se radi o sortama koje se same oprašuju, tada je moguće imati samo jednu sortu u cijelom voćnjaku. Međutim, ako određena sorta nema tu odliku, potrebno je obezbijediti dovoljan broj stabala oprašivača i pravilno ih rasporediti. Sadni materijal, posebno za intenzivne voćnjake, treba da bude sertifikovan, sa dobro razvijenim korijenovim sistemom, a u zavisnosti o kojem tipu sadnica se radi, i dobro razvije bočne grane.
Analiza zemljišta i đubrenje
Podizanje voćnjaka bez urađene analize zemljišta je velika greška koja može prouzrokovati slabiji razvoj voćki, kasnije plodonošenje te smanjen prinos i slabiji kvalitet plodova. Pored toga, đubrenje bez analize zemljišta donosi direktne gubitke, kako u samoj gnojidbi tako i u kasnijem razvoju voćnjaka. Na osnovu preporuka nakon analize zemljišta, pristupa se aplikaciji mineralnih đubriva, ali i stajnjaka koji je neizostavan i to u količinama od 20-40 tona po hektaru. Važno je napomenuti da se sva đubriva odmah nakon apliciranja trebaju zaorati kako ne bi došlo do isparavanja, prije svega azota.
Obrada zemljišta
Korijenje voćnih kultura se u zemlji razvija i do 60 cm, pa je stoga potrebno uraditi duboko oranje ili rigolovanje, kako bi struktura zemljišta i na tim dubinama bila odgovarajuća. Nakon apliciranja đubriva i oranja, zemljište se sitni freziranjem i ravna pomoću valjka ili neke druge priključne mašine. Ovi procesi su veoma važni kako bi se olakšao proces sadnje i omogućio nesmetan razvoj mladih biljaka.
Razmak sadnje
Razmak sadnje je jedna od stavki koja najviše zavisi od intenzivnosti zasada, jer veći broj biljaka zahtijeva i mnogo više rada u voćnjaku, ali shodno tome donosi i veće prinose. Pored toga, razmak sadnje zavisi i od bujnosti voćne vrste i sorte, podloge za kalemljenje ali i od toga da li će sa aktivnosti u voćnjaku vršiti ručno ili pomoću mehanizacije.
Kopanje rupa za sadnju i sadnja
U zavisnosti od toga da li se prethodno izvršilo rigolovanje/duboko oranje, veličina rupa za sadnju varira od 30x30x30 do 50x50x50 i više. Rupe se mogu kopati ručno pomoću ašova ili mašinski. Ako se prilikom sadnje u rupu se dodaje stajnjak ili mineralno đubrivo, bitno je da se isti zatrpaju zemljom, kako korijen ne bi imao direktan kontakt sa đubrivom. Nakon spuštanja sadnice u zemlju, sadnica se zatrpava, zemljište se sabija tako da vazduh ne ostane u rupi i zalijeva sa 15 do 20 litara vode. Ono što je važno napomenuti da spojno mjesto između podloge i plemke treba da bude minimalno 10 cm iznad površine, kako plemka ne bi stvarala adventivno korijenje.