Zelena salata se u našoj kuhinji koristi u svježem stanju kao salata, pretežno u zimskom periodu kada se uzgaja na našim prostorima. Zbog bogatog sadržaja nutritijenata (kalcijum, gvožđe, vitamin B) i velike količine vode uz nisku kalorijsku vrijednost, pogodna je za različite vrste dijetalne ishrane. Zelena salata se uzgaja uglavnom u zatvorenom prostoru u toku jeseni i zime, bez potrebe za dodatnim zagrijavanjem. Pogoduju joj niske vanjske temperature i ukoliko su uslovi u plasteniku/stakleniku povoljni, jedna je od najmanje zahtjevnih povrtlarskih kultura. U periodu sa niskim temperaturama, kada su biljke u početnoj fazi rasta, potrebno ih je pokrivati agrotekstilom.
Sortiment i sadni materijal
Sortiment zelene salate se dijeli na dvije osnovne vrste:
- kristalka – zelena salata sa jače nazubljenim listovima
- puterica – zelena salata sa zaobljenim listovima
Kristalka.
Puterica.
Proizvodnja sadnog materijala zelene salate može biti veoma zahtjevna te se zbog toga preporučuje kupovina rasada u nekom od sertifikovanih rasadnika.
Obrada zemljišta i đubrenje pred sadnju
Obrada zemljišta za sadnju zelene salate u plasteniku je veoma jednostavna i sastoji se od freziranja zemljišta nakon kojeg se obavlja osnovno đubrenje. Preporuke su da se za koriste mineralna đubriva sa formulacijom 1:2:3 (8:16:24) u količini od 2 kg/100m 2 plastenika. Naravno, đubrenjeje poželjno izvršiti na osnovu prethodno obavljene analize zemljišta. Kada se obavi đubrenje, potrebno je ponovo frezirati zemljište.
Bankovi i malč folija
Nakon osnovne obrade zemljišta i đubrenja, dodatna obrada zemljišta podrazumijeva pravljenje bankova. Na bankove se postavlja crna malč folija, koja može imati dva, četiri ili šest redova rupa u koje se obavlja sadnja. Ispod malč folije postavljaju se i trake za navodnjavanje kap po kap. Iako zelenoj salati nije potrebno previše vode ukoliko je zemljište dovoljno vlažno, sistem za navodnjavanje kap po kap prvenstveno služi za prihranu.
Prihrana i njega usjeva
Nakon obavljene sadnje, preporučuje se prihrana vodotopivim đubrivima sa akcentom na fosfor, radi boljeg ukorijenjavanja sadnica, u količini od 1kg/1000 l vode. U fenofazi između 6 i 8 listova, zelena salata se prihranjuje azotnim đubrivima (AN ili KAN) u količini od 0,8-1,2 kg/100m 2 plastenika. Navodnjavanje zelene salate se obavlja svakih 7 do 10 dana u početnom periodu uzgoja, dok se kasnije navodnjavanje obavlja po potrebi. Preporučuje se navodnjavanje sistemom kap po kap, naročito u završnim fazama uzgoja, jer navodnjavanje kišenjem dovodi do nakupljanja vode između listova što može prouzrokovati razvoj truleži pri većim temperaturama.
Berba zelene salate
Od sadnje pa do prvih zrelih glavica zelene salate može proći između 60 i 100 dana. Salata se bere kada težina jedne glavice iznosi minimalno 300 grama. Berba se vrši nožem ili drugim oštrim predmetom, tako što se pri dnu glavica odreže i tako sačuva pravi oblik. Nakon berbe, salatu je poželjno iskoristiti što je prije moguće, ili skladištiti u frižideru, gdje svježinu može sačuvati do 7 dana.
