Cijene hrane pale su i u januaru, deseti mjesec uzastopno, odražavajući pojeftinjenje uljarica te mlijeka i mliječnih proizvoda, objavila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je prošlog mjeseca za jedan bod u odnosu na revidiranu vrijednost u decembru, na prosječna 131,2 boda, što je najniži nivo od septembra 2021. godine, prenio je Reuters pozivajući se na FAO.
Vrijednost tog indeksa na početku godine niža je za 18 posto od vrijednosti u martu prošle godine, prvom mjesecu ruske invazije na Ukrajinu.
Najviše su na početku godine pojeftinila biljna ulja, za 2,9 posto u odnosu na decembar, zbog prigušene potražnje za palminim i sojinim uljem te obilnom ponudom suncokretova i ulja uljane repice.
Pale su i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,4 posto, te šećera, za 1,1 posto u odnosu na decembar.
Nepromijenjene cijene žitarica i mesa
Cijene žitarica bile su više-manje nepromijenjene u odnosu na decembar, budući da je 2,4-postotno pojeftinjenje pšenice pod utjecajem snažne proizvodnje u Rusiji i Australiji, neutraliziralo 6,2-postotno poskupljenje riže, podržano valom potražnje u pojedinim azijskim zemljama.
U odnosu za prošlogodišnji januar cijene žitarica bile su više za 4,8 posto, izračunao je FAO.
Značajnije se u odnosu na decembar nisu promijenile ni cijene mesa, budući da je pojeftinjenje mesa peradi, svinjetine i ovčetine bilo protivteža poskupljenju govedine na valu pojačane potražnje.
U odvojenim procjenama ponude i potražnje na tržištima žitarica, FAO je povisio prognozu globalne proizvodnje žitarica u 2022. godini, na 2,765 milijardi tona, s dosada prognoziranih 2,756 milijardi tona.
Agencija predviđa rekordnu globalnu proizvodnju pšenice u 2022. godini zahvaljujući revidiranim procjenama zasijanih površina u Australiji i Rusiji.
Mogući problemi sa cijenom gnojiva
Procjena svjetske proizvodnje riže revidirana je naniže budući da je kineska proizvodnja bila manja nego što se očekivalo, pa se sada predviđa njen 2,6-postotni pad u odnosu na najviši registrovan nivo u 2021. godini.
Prve naznake za 2023. godinu signaliziraju veću površinu zasijanu ozimom pšenicom na sjevernoj hemisferi, navodi FAO, upozoravajući ipak da bi poljoprivrednici zbog viših troškova mogli smanjiti upotrebu gnojiva, što bi moglo negativno utjecati na prinos.
Potrošnja žitarica trebala bi se u sezoni 2022/23. blago smanjiti, za 0,7 posto, na 2,779 milijardi tona.
Zalihe žitarica trebale bi na kraju sezone iznositi 844 miliona tona i biti niže za 1,2 posto u usporedbi s rekordnim nivoom na njezinom početku, izračunao je FAO.
Izvor: Aljazeera
