Poznato je da se pčela na našoj planeti pojavila početkom kenozojske ere, prije 65 miliona godina, mnogo prije pojave čovjeka. Brojni mezolitski crteži pokazuju da je čovjek, da bi pronašao med, koristio dim i oduvijek pronalazio posude u kojoj će staviti med sa saćem. Evolucijskim napretkom i upoznavanjem biologije pčela, moderno pčelarstvo je dobilo novu dimenziju tokom 20.vijeka, te je u mnogim djelovima svijeta došlo do ekspanzije bavljenja ovom poljoprivrednom granom.
Ako nekome poklonimo čašu meda, nahranili smo ga za jedan dan, a ako ga naučimo pčelariti, nahranili smo ga za čitav život. (istočnjačka mudrost)
Pravilno iskorišćavanje pčelinje paše jedan je od preduslova uspješnog pčelarenja. Sječa šuma, uništavanje flore od strane čovjeka, primjena agrotehnike i zaštite u poljorpijevredi, medonosna pčela biva u poziciji da ima sve manji izbor biljaka kojom će obezbijediti nektarsku i polensku pašu. Dug boravak pčela na samo jednoj lokaciji i iskorištavanje jedne paše može uticati na stagnaciju i slabljenje pčelinje zajednice. Ukoliko pčelinje društvo u rano proljeće dobro napreduje usled paše lijeske, drena, vrbe, društvo će se razviti na pravi način i biće spremno za bagremovu pašu.
Bagrem ( Robinia pseudacacia L.)
Bagrem ( Robinia pseudacacia L.) je listopadno drvo iz porodice Fabaceae. Visine je do 30 m, krošnja je razgranata ali i rijetka, grane su glatke i trnovite, usmjerene su prema gore. Pupoljci su sitni i teško uočljivi. Listovi su dugački od 15-30 cm, složeni, neparno perasti, sastoje se od 9-25 jajastih listova. Cvjetovi su mirisni, skupljeni su u grozdove od po 15-20 cjetova. Čašica je svijetlozelena, zvonasta, ima 5 bijelih latica. Biljka je medonosna i cvjeta od aprila do maja pa čak sve do juna. Da bi se sakupio nektar od bagrema, potrebno je ispuniti nekoliko uslova. Jedan od uslova je da vremenske prilike budu naklonjene proizvođaču tj. da u vrijeme cjetanja bagrema ne bude kišovito vrijeme, kako bi pčele mogle da izađu iz košnica i sakupe nektar.
Takođe, potrebno je da veća površina bude obrasla bagremom, kako bi se dobio što čistiji med. Ova medonosna biljka raste na nadmorskoj visini manjoj od 700 m, a što je na manjoj nadmorskoj visini, on ranije cvjeta. Prinos bagrema zavisi od starosti zasada. Što je starost zasada veća, opada prinos po hektaru. Kao jedan od problema treba istaći nagon za rojenjem koje je normalna osobina pčelinjeg društva i nasleđuje se. Pored genetske predispozicije, razlozi nastajanja rojevog nagona mogu biti prouzrokovani i prenatrpanošću pčelama, leglom, hranom, stara matica, loša ventilacija. Ovaj problem se rješava zapošljavanjem pčela na izvlačenju novog saća i dodavanjem okvira sa voštano satnom osnovom, u plodištu, dodavanjem okvira građevnjaka i prenošenjem matice iz plodišta u medište. Dobra ventiacija u košnicama predstavlja izuzetno važan faktor u ovo doba zbog ostvarivanja većih prinosa. Zato što u bagremovoj paši pčela treba da preradi nektar (oko 60% vode) u med (oko 18 % vode). Zbog velikog procenta vode, ventilacija u košnici mora biti besprekorna, što se postiže otvaranjem leta košnice, podizanjem poklopne daske za 0,5 cm, zaštitom košnice od visokih temperatura.
Bagremov med je jedini med čiji je pH neutralan pa se može miješati sa drugim vrstama meda, a to je jedan od razloga zašto je toliko tražen, jer su proizvođači mogu praviti razne kombinacije u prehrambenoj industriji.
Bagrem se smatra vrhunskom medonosnom biljkom. Nektara najviše ima kada nema vjetra, te kada je vrijeme toplo, na temperaturi iznad 16°C. Pčele na 1 ha mogu sakupiti dnevno 15 kg, a ukupni prinos meda po košnici može iznositi i do 70 kg.
Bagremov med je svijetle boje, staklasto proziran i gotovo bezbojan, slatkog mirisa i blagog ukusa. U aromi bagremovog meda prisutni su terpeni a ostala otkrivena jedinjenja su izvedena su iz masnih kiselina (alkoholi, ketoni, aldehidi). Tokom fizičko hemijskih analiza i gasne hromatografsko-masne spektrometrijske analize, nektar, podvrgnut dehidrataciji u košnici, mijenja sadržaj vode i šećera. Sadržaj glukoze u bagremovom medu po nekim istraživanjima iznosi 35,98%.
Jedno od dejstava bagremovog meda jeste sedativno (umirujuće), što su i pokazali in vitro testovi. Bagremov med je antioksidans koji je u stanju da indukuje oksidativni stres koji se odvija u našim ćelijama organizma. Antimikrobni testovi su ukazali na to da nektar sakupljan sa bagremovog cvijeta ima bakteriostatsko djelovanje (proces zaustavljanja razmnožavanja i rasta bakterija) dok je med baktericidan (ubija mikroorganizme). Shodno tome, ovaj med ima i antiseptično dejstvo, pa se upotreba posebno savjetuje kod nadrađaja ili infekcija duplje, grla i disajnih puteva. Karakteristično za bagremov med je da sporo kristališe i potrebno je da prođe nekoliko godina do potpune kristalizacije.
Pripremila: Dragana Radović
