Hraniva životinjskog (animalnog) porijekla su određena grupa hraniva koja se koriste u ishrani različitih vrsta, rasa i kategorija životinja. U prošlosti je njihova popularnost rasla enormnim stopama kako zbog dosta povoljne cijene, tako zbog velike nutritivne vrijednosti. Sve to rezultiralo je da se neka od njih (mesno-koštano brašno, na primjer) uključe u ishranu – preživara. Koliko je to pogrešan potez bio ilustruje primjer pojave BSE (bovina spongiformna encefalopatija) ili u narodu poznata kao ,,bolest ludih krava,,. Međutim, nisu sva hraniva životinjskog porijekla opasna po životinje. Neka su čak veoma pogodna, nezamjenljiva (mlijeko u prahu u ishrani teladi, na primjer).
Poslednjih 20-ak godina, u EU je preovladavala upotreba sintetičkih aminokiselina, kako bi se one važne (ponajprije lizin) obezbijedile obrocima domaćih životinja. Glavni razlog je bio potpuno ukidanje većine hraniva životinjskog porijekla.
Lista hraniva životinjskog porijekla
Veliki je broj hraniva koja se dobijaju u industrijama prerade, prevashodno industrijama hrane za ljude, a samo neke od njih odnose se na:
- Mesno brašno;
- Mesno-koštano brašno;
- Koštano brašno;
- Krvno brašno;
- Riblje brašno;
- Mlijeko u prahu (obrano najvećim dijelo)
- Surutka;
- Loj.
Pored navedenih vrsta postoji još dosta hraniva koja su manje zastupljena u ishrani. To su: kitovo brašno, proizvodi od prerade ribe, sporedni proizvodi pri klanju i preradi živine, jetreno brašno, želatin i kolagen, svinjska mast…
Mogućnosti upotreba ovih hraniva
Kod domaćih životinja opravdanost upotrebe hraniva životinjskog porijekla u koliziji je sa zabranama iz Evropske unije, a kojih bi se Crna Gora morala pridržavati kao zemlja koja teži članstvu. Zabrana upotrebe se odnosi na sva hraniva životinjskog porijekla, osim mlijeka i nusporizvoda mliječne industrije (i masti svih životinja), u ishrani preživara. Naime, od 2001. godine pa do 2021. na snazi je bila zabrana upotrebe svih vrsta životinjskog brašna za sve kopnene sisare, izuzev krznaša. Godine 2021. zabrana se ukinula djelimično, pa tako sada proizvođači svoje svinje mogu hraniti mesnim brašnom dobijenim preradom živine, a živinari mogu svoje životinje hraniti mesnim brašnom dobijenim preradom svinja. Osim ove dvije vrste hraniva, želatin i kolagen se mogu dodavati obrocima i jedne i druge vrste (i svinjama i živini).
- Pa ipak, težeći EU pravilima treba da izbacimo sva hraniva životinjskog porijekla u ishrani preživara (osim mlijeka i nusproizvoda pri njegovoj proizvodnji, te masti koja potiče od bilo kojih vrsta).
Značaj hraniva animalnog porijekla
Upotreba dozvoljenih hraniva animalnog porijekla u praktičnim uslovima nosi sa sobom određene prednosti:
- Velika količina visokovrijednih proteina u hranivima;
- Izvanredna iskoristivost proteina;
- Visok sadržaj mineralnih materija (gvožđe, bakar, kalcijum, fosfor);
- Bolji prirast životinja;
- Smanjenje otpada (kroz ,,recikliranje,, od strane životinja) i generalno bolja održivost sistema.
Mlijeko u ishrani domaćih životinja
Mlijeko je namirnica koja se u različitim oblicima jedino kao takvo koristi u EU zemljama za ishranu preživara. Koristi se u najrazličitijim oblicima:
- Tečno punomasno i obrano;
- Mlijeko u prahu, punomasno i obrano;
- Surutka i surutka u prahu;
- I neki drugi, manje značajni proizvodi.
U ishrani mladih životinja
Mlijeko je nezamjenljivo kompletno hranivo ili komponenta smješe namijenjena mladim životinjama. O njegovom značaju ne treba govoriti, jer je ono prva hrana sa kojom se susreću mladi.
Odbiće koje se organizuje na specijalizovanim i moguće velikim farmama zahtijeva upotrebu obranog mlijeka u prahu. Zamjena za mlječnu masnoću je znatno jeftiniji goveđi loj, tako da u jednoj običnoj zamjeni za mlijeko imamo već dva hraniva životinjskog porijekla (dozvoljena za pređivare).
Surutka
Surutka je još jedan nusproizvod koji se nalazi u velikim količinama, i nije dovoljno iskorišćen. Već smo u nekom od prošlih članaka napominjali značaj surutke. Ona je prije svega ugljenohidratno hranivo sa visokim sadržajem laktoze, a osim laktoze ima i nešto proteina. Povoljno djeluje i kod mladih životinja, ali što je još zanimljivije i kod krava muzara – značajno povećavajući prinos mlijeka.
Osim surutke, danas sve veća pažnja usmjerena je na izolovane proteine surutke (koncentrate i manje izolate) koji mogu predstavljati jeftiniju zamjenu obranom mlijeku u prahu. Inače, proteini surutke sadrže sve esencijalne aminokiseline koje su potrebne teladima u razvoju, kravama muzarama i drugim visokoproduktivnim ili rastućim životinjama.
Riblje brašno
Riblje brašno se i dan danas koristi u ishrani brojlera, kokoši nosilja i druge živine u nekim zemljama (Brazil, SAD, Indija i Kina). U Evropskoj Uniji upotreba ribljeg brašna drastično je smanjenja, a kao rezultat ne baš velike čistoće samog brašna (kontaminacija bakterijama) i sve većeg izbora sintetičkih aminokiselina na tržištu, ali ipak najvećim dijelom zbog zabrane koja je važila do 2013. godine.
Ova vrsta brašna može imati povoljan uticaj na domaće životinje koje se njime hrane, a koji se ogleda kroz:
- Veći i kvalitetniji prirast (velike količine lizina, visokoiskoristivih i visokokvalitetnih proteina);
- Obilje kalcijuma, fosfora i joda;
- Omega 3 masne kiseline (koje povoljno djeluju na zdravlje životinja);
* Svarljivost proteina ribljeg brašna kreće se oko 90%.
Mesno i mesno-koštano brašno
Sve navedeno za riblje brašno može se odnositi na mesno i mesno-koštano. Najveća razlika je u sadržaju omega 3 masnih kiselina gdje je njihov sadržaj značajno manji u mesnom i mesno-koštanom brašnu. Takođe kao i za riblje, i ove vrste brašna životinjskog porijekla mogu biti lošeg ili dobrog kvaliteta. Kako se kao sirovina za njihovu proizvodnju uzimaju nusprodukti sa upitnim kvalitetom, to je i kvalitet krajnjeg proizvoda upitan.
Mesno brašno je odličan izvor proteina, a mesno-koštano manjim dijelom proteina (do 40% a nekada i više) a većim kalcijuma.
- Ova vrsta brašna odgovorna je za izbijanje bolesti BSE, koja je i bila razlog potpune zabrane davanja životinjama skoro svih vrsta hraniva životinjskog porijekla. Danas je Evropska komisija u ovom pogledu stroga, i zahtijeva od svih njenih sadašnjih i budućih članica da slijede njenu politiku po ovom pitanju.
Krvno brašno
Krvno brašno ima manju nutritivnu vrijednost od ostalih vrsta iz ove grupe hraniva. Prije svega je siromašan izvor glavne limitirajuće aminokiseline – lizina. Ima i karakteristično odbojan miris i ukus na životinje koje ga slabije konzumiraju, što je jedna od važnijih prepreka njegovog uvođenja. Međutim, ima i neke prednosti a koje bi se odnosile na nešto nižu cijenu koštanja, najveći sadržaj proteina u suvoj materiji (koji može ići i do 82%) i sadržaj nekih specifičnih materija čiji uticaj još do kraja nije ispitan. Sadrži i velike količine hemoglobina, pa je odličan izvor gvožđa za domaće životinje.
Loj
Masti životinjskog porijekla su važan energetski izvor za životinje. Generalno životinjama ne treba puno masti, neki maskimum ide do 8%. I to u slučaju tova. Takođe, zabrana je izostala i za ovo hranivo pa ga je moguće dodavati ne samo u obrocima za nepreživare, već i u obrocima za preživare.
Loj se u praksi najčešće upotrebljava u sklopu zamjena za mlijeko kao važan izvor energije. On u zamjenama vrši supstituciju mnogo skuplje mlječne masti. Osim toga, može se koristiti u ishrani tovnih teladi i junadi, takođe kao izvor energije. Upotreba loja može biti ekonomičan pristup u ishrani domaćih životinja. To zavisi od njegove cijene, dostupnosti loja ali i dostupnosti drugih jeftinih alternativa (sojino ulje, ulje uljane repice i sl.).
Za kraj… upotrebe zabranjenih hraniva
Jedan od većih problema koji se može pojaviti u praksi jeste korišćenje koštanog brašna u ishrani a prije svega u ishrani ovaca (isto se odnosi na sve životinje). Rizik od obolijevanja ovaca a kasnije čovjeka još se ispituje. Izgleda da nema rizika, ali je potencijalni rizik da goveda dođu do koštanog brašna kao i zabrana EU nešto što obavezuje same farmere. Prema tome, koštanog brašna (koje je istina veoma dobar izvor kalcijuma, fosfora i još nekih materija koje pogodno djeluju prije svega na skelet životinje) treba zamijeniti znatno jeftinijim dikalcijum-fosfatom.