Svjedoci smo velikog interesovanja naučne zajednice i visoke potražnje za smiljem na tržištu u posljednjoj deceniji. Razlog uzgoja ovog neprocjenjivog biljnog blaga jeste skupocjeno eterično ulje koje se iz biljke dobija hidrodestilacijom, a koje pored antibakterijskih, antifungalnih i antioksidativnih svojstava, ima i blagotvoran uticaj na kožu, pa se obilno koristi u kozmetičkoj industriji. S obzirom da voli suvu i toplu klimu, primorsko smilje raste i uzgaja se u najtoplijim i primorskim oblastima, a pošto se radi o ljekovitom bilju, poželjan je njegov organski uzgoj.
Agroekološka nada za smilje
U Crnoj Gori postoji poljoprivredni potencijal s ozirom na to da je smilje biljka tople klime i da se kao samonikla može naći i kod nas, postoji mogućnost za njen uzgoj u centralnom dijelu Crne Gore (okolina Podgorice), gdje je prosječna temperatura u julu 27°C, a maksimalna tokom ljeta i do 40°C, kao i primorskoj regiji koju odlikuje sredozemna klima sa srednjom temperaturom vazduha u junu od 25°C do 28°C, što itekako pogoduje smilju.
Kako prepoznati smilje?
Smilje je aromatičan polugrm izfamilije glavočika (Asteraceae), kojoj, između ostalog, pripadaju i suncokret i bijela rada. U području Mediterana postoji 25 vrstaiz ovog roda a, Helichrysum italicum /Roth/ G. Don, tj. primorsko smilje je jedina vrsta roda koja je od značaja za uzgoj i upotrebu.
Kako prepoznati primorsko smilje? To je vječnozeleni žbun do 60cm visine. Grane su uglaste. Mlade grane pokrivene dlakama. Listovi su svijetlo zeleni, dlakavi, sjedeći i linearni, a glavice žute, skupljene u štitaste cvasti. Smilje cvjeta od aprila do jula. Čitava biljka miriše na kari, posebno poslije kiše.
Da li je smilje izbirljivo po pitanju tla?
Koliko je smilje izbirljivo, procijenite sami! Njegovo prirodno stanište je kamenjar ili klisura pa mu zato i pri plantažnom uzgoju pogoduju: laka (pjeskovita) propusna i srednja (ilovasta zemljišta). Takođe, i duboko, plodno tlo sa karbonatima može da zadovolji potrebe ove biljke. Ne godi mu vlažno, teško i kiselo zemljište u kome mu propada korijen. Pogodna pH: neutralno i bazno zemljište. Ne može da raste u sijenci. Toleriše sušu.
Priprema zemljišta za smilje
Imajte na umu, da je zasad dobro isplanirati poslije biljnih kultura koje ne dozvoljavaju rast korova iza sebe, a to su: mahunarke, sitne žitarice i okopavine. Ako ste na parceli ipak imali dosta višegodišnjeg korova, potrebno je plitko oranje nekoliko puta u toku ljeta. Za pripremu zemljišta za smilje je potrebno i jesenje oranje, i ono se vrši na dubini od 30cm.
Od sjemena do žbuna
Sjeme se sije tokom marta, najkasnije do polovine aprila, u plastenicima. Klija za 2-3 nedjelje na 20ºC. Kada je rasad dovoljno veliki da se njime može rukovati, presaditi ga u individualne zdjele i njegovati u plasteniku, najmanje do prve zime. Potom, presaditi biljke na željenu parcelu na otvorenom, na razmaku od 50 do 70cm, sa razmakom od 30 do 40cm između biljaka u redu. Ovako ćete zasaditi 47 600 komada rasada po hektru uz razmak 70x30cm ili 66 600 uz razmak od 50x30cm! Proljećna sadnja je u kasno proljeće ili rano ljeto, nakon zadnjeg očekivanog mraza. Jesenja sadnja je tokom cijele jeseni, a najčešće u oktobru. Mladi zasad treba zaljevati u početnoj fazi rasta, iako smilje nema posebne potrebe za vlagom! Izdanci poluzrelog drveta se pojavljuju okvirno u junu/julu ako biljku posadite u proljeće. Korijenov sisten se formira za 4 nedjelje.
Njega usjeva smilja i dinamika njege
Smilje traži – okopavanje, prihranu i eventualno navodnjavanje. 2-3 puta u toku vegetacije vrši se okopavanje. Ono je od posebnog značaja u prvoj godini! Za brži rast biljaka, obavezna je i prihrana. Ona se vrši u aprilu. Najčešće je u upotrebi azotno đubrivo i to 100-200kg/ha. Na kraju, u sklopu njege, možete, u proljeće, orezati smilje do starog drveta, u cilju održavanja oblika i podsticanja novog rasta.
Zanimljiva naučna studija o isplativosti
Još jedan aspekt proizvodnje ali, složićete se, ne i manje važan, je isplativost! Naučnici Univerziteta u Zagrebu, su 2019. objavili studiju vrednovanja dva razmaka pri sadnji i ekološkom uzgoju smilja i to: 0,9 x 0,4 m i 0,8 x 0,4 m. Studija je pokazala da su oba razmaka za proizvođače ekonomski profitabilna. Izvršena je i analiza osjetljivosti sa 10% nižim prinosima, i 30% nižom otkupnom cijenom. Njome je utvrđeno da je podizanje ovakvog zasada ekonomski isplativo za investitora!
Žetva smilja
U cilju proizvodnje eteričnog ulja, smilje se žanje onda kada je biljka u fazi punog cvjetanja. Cvasti se sijeku iznad prvih listova na dužini od 15 do 20cm.
U cilju proizvodnje cvijeta smilja (Helichrisi flos), smilje se žanje kada je 1/3 cvjetova otvorena. Zašto? Odgovor leži u intezitetu boje cvjetova, koja je tada na svom maksimumu.
Nakon žetve, slijedi sušenje. Ono se obavlja prirodno ili u sušarama. Prirodno sušenje se obavlja na prozračnom i zaštićenom mjestu, a u sušarama na temperaturi od 40-45 °C.
Prinos smilja – šta očekivati?
Kao i sve u prirodi, i prinos je promjenjiv. To zavisi od starosti zasada i ekoloških usova vašeg lokaliteta. Maksimum se može očekivati između 3. i 8. godine, kada se može požnjeti od 7-8 t/ha svježeg cvijeta, tj. 3,5 do 4 t/ha suvog cvijeta.
Možda ovo čitate upravo zbog eterično ulja! Tu je situacija takva da se od približno 750kg svježe biljke dobija 1kg eteričnog ulja. Dakle prinos je između 8 i 12kg eteričnog ulja po hektru.
Pripremila: MSc Biologije Tijana Pejatović
