Jul mjesec mnogi pčelari smatraju poslednjim mjesecom pčelarske sezone, jer već od avgusta počinje priprema pčela za zimu, tj. za novu pčelarsku godinu. U većini regiona na kojima se gaje pčele, jul mjesec je poslednji mjesec za obiljnije prikupljanje nektara i polena. Po količini prikupljenog nektara i polena jul je po pravilu lošiji od pethodna dva glavna medonosna mjeseca, naročito u primorskim i kontinentalnim oblastima, dok u planinskim zbog kasnijeg kretanja vegetacije, jul mjesec može biti izuzetno značajan. Glavne medonosne vrste biljaka koje cvjetaju u julu su: lipa, kupina, pitomi kesten, djetelina, suncokret, drača, bosiljak, metvica, soja…
Najveći prinosi se očekuju od lipe, koja poslije bagrema zauzima vodeće mjesto zbog čega je glavna ljetnja medonosna biljka. U našim krajevima postoji bijela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), velikolisna lipa (Tilia gradifolia) i sitnolisna lipa (Tilia parvofolia). Velikolisna lipa najranije cvjeta, zatim sitnolisna, a poslije nje bijela. Velikolisna lipa u našim krajevima počinje obično da cvjeta u drugoj polovini juna, a odmah nakon nje počinje da cvjeta sitnolisna lipa. Njihovo cvjetanje traje oko 10 dana, dok cvjetanje bijele lipe (počinje da cvjeta nakon sitnolisne) traje nešto duže, oko 15 dana. Sve tri lipe su medonosne zbog čega predstavljaju izuzetno važnu pašu za pčele. Ranijih godina lipe nijesu medile svake godine, međutim, poslednjih godina cvjetovi lipe skoro svake godine redovno luče nektar. Kada se nekih godina desi da ne luče nektar, na lišću i grančicama lipe pojavljuje se medljika koja daje veći prinos nego cvjetovi. U nekim krajevima lipa je slabo medonosna, ili uopšte ne medi. Medovitost lipe zavisi od više faktora, prije svega od klimatskih i zemljišnjih, vrste lipe, kao i od toga da li raste u šumskom sklopu ili kao usamljeno drvo. Osim pojave mraza ili gustih magli u vremenu cvjetanja zbog čega cvjetovi lipe stradaju, može se reći, da kod nas veći problem predstavljaju periodi velikih vrućina i suvog vremena usljed čega cvjetovi slabo luče nektar, a cvjetanje kratko traje. Ipak, ukoliko su povoljni uslovi lipa predstavlja pravi izvor nektara i polena, tako da prema jednom za naše uslove neprovjerenom proračunu, sa jednog hektara pod lipom, pčele mogu sakupiti u prosjeku 1.000 kg meda. Prema ovom istraživanju prosječan prinos lipovog meda je daleko ispred svih drugih glavnih medonosnih biljaka. Tako, primjera radi, nakon lipe po prosječnom prinosu je pelim sa 650 kg/ha, vrijesak obični koji cvjeta u septembru i oktobru sa 500 kg/ha, vrijesak veliki (cvjeta u martu i aprilu) i kokotac žuti sa 400 kg/ha, bagrem sa 350 kg/ha itd.
U ovom mjesecu treba provjeriti kvalitet matice. Ukoliko pčele slabije izlijeću iz košnice, nemaju na letu pčele stražarice i mile po prednjoj strani košnice, a kada se košnica otvori vidi se neuobičajeno mahanje krila, onda je ovo društvo vjerovatno ostalo bez matice. Takođe, ukoliko se vidi da društvo nema dovoljno legla poželjno je izvršiti zamjenu matice.
Viškovi meda se obično vrcaju krajem ovog mjeseca, nakon čega treba pristupiti tretiranju pčela protiv varoe.
Osim pomenutih, radovi koji su karakteristični za tekući mjesec su:
- Zaštita od pojave grabeži;
- Stvaranje novih i njega mladih rojeva;
- Zaštita pčela od velikih vrućina;
- Redovno održavanje pojila;
- Dodavanje šećera u kristalu radi stimulisanja matice – nakon vrcanja ili prilikom zamjene matice;
- Borba protiv osa, stršljenova i dr.
Pripremio: dipl. ing. polj. Dušan Ivanović
