Osnovna obrada zemljišta u organskoj proizvodnji je „specifična“ i oranje se preporučuje samo pod određenim uslovima, teži se da se plastica ne prevrće i da se slojevi ne miješaju. To ne znači da se oranje ne praktiuje, ali se kad god je to moguće izbjegava. Jedan od razloga je što klasično oranje sa prevrtanjem plastice zahtijeva veliku količinu energije i pri njegovoj zamjeni direktnom sjetvom može se uštedjeti 30 do 40% vremena, rada i goriva za mehanizaciju.
Teška zemljišta trebalo bi orati u jesen kako bi brazde preko zime upile veće količine vode, koja će usljed niskih temperatura izmrznuti, stvoriće se led, dolaziće do pucanja i širenja tla, tlo će se mrviti i postajati rahlije.
Lakša pjeskovita tla bolje je orati u proljeće, s tim da za ova zemljišta obradu tla nije potrebno često obavljati jer se može desiti da usljed dotoka većih količina vazduha, organska materija sagori jako brzo, a poznato je da pjeskovita tla inače imaju manje količine organske materije. Međutim, treba imati na umu da iako osnovna obrada u jesen predstavlja početak pripreme zemljišta za naredni usjev, često se, zbog činjenice da zemljište treba biti pod nekim od pokrovnih usjeva tokom zime, osnovna obrada ne obavlja u jesen nego rano u proljeće prije kretanja vegetacije.
Oranje do 20 cm nema značajnog uticaja na mikrobiološke i hemijske procese u površinskom sloju zemljišta. Prema tome, priprema parcele za rast i razvoj usjeva, tj. obrada tla u organskoj proizvodnji mora biti kompromis. U svakom slučaju treba prevrtanje plastice pri oranju svesti na najmanju mjeru, ali se to mora procijeniti zavisno od osobina zemljišta, jer se ovakav sistem obrade ne može za svako zemljište uspješno primijeniti. Na slabije aerisanim i zbijenim zemljištima kombinacija sa razrivanjem je preporučljiva.
Vrlo je bitno mijenjati dubinu oranja, kako bi se, ukoliko je stvoren, razbio tvrdi sloj zemljišta prouzrokovan dnom plužne daske. Dubina prevrtanja je određena dubinom sjetve ili sadnje, potrebe za zaoravanjem ostatka usjeva u tlo, prisustva korova. Za žita i neke druge usjeve, tlo treba samo plitko obraditi, ali za usjeve koji su zahtjevniji po tom pitanju, kao što su većina korjenastih usjeva i povrća, dublja obrada je potrebna. S obzirom da plužni taban uzrokuju klasični plugovi koji prevrću brazdu u organskoj proizvodnji hrane to se uspješno prevazilazi korištenjem kultivatora i podrivača. Ovako rahlo zemljište je u proljeće pogodno za dopunsku obradu i za stvaranje povoljnog sjetvenog sloja zemljišta. Međutim, ovako povoljna struktura zemljišta će se u narednom periodu narušiti, s obzirom da je nastala fizičkim, a ne mikrobiološkim procesom.
Zemljište dobrih fizičkih osobina, koje se neprekidno obogaćuje organskom materijom ima intenzivnu bio-organsku komponentu i takvo „živo” tlo traži samo ograničen mehanički rad, koji se može ostvariti vrlo brzo, uz manji utrošak energije i skoro u bilo koje doba godine.
Zadatak obrade tla je i unošenje organskih đubriva u tlo. Ukoliko bi se organsko đubrivo unijelo duboko u tlo, posebno u težim zemljištima, usljed manjeg prisustva vazduha i manje aktivnosti mikroorganizama, njegova razgradnja bi bila spora. Na pjeskovitim zemljištima vazduh i mikroorganizmi prisutni su u nešto dubljim slojevima.
Opšte je pravilo da se u organskoj biljnoj proizvodnji ore do dubine humusnog sloja, i to kada zemljište ima manje vlage u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, kako plužna daska usljed vlage ne bi stvarala nepropustan sloj za korijen biljke.
Pripremio: Dipl. ing. polj. Nikola Anđić