Pčele upotrebljavaju niz biljnih sirovina poput nektara, voćnog soka, mednu rosu sa drveća, polen i biljne smole da bi od njih proizvele nama dobro poznat med, pčelinji polen, pergu, propolis, matičnu mliječ. Matična mliječ je izlučevina posebnih žlijezda (mandibularne i hipofaringealne) pčela radilica starih 10-15 dana koju pčele koriste za ishranu matica i larvi. Odrasla matica dnevno položi oko 1500 jaja (u vrijeme dobre paše u prirodi), čija ukupna težina prevazilazi težinu samog insekta. Ne samo u larvenom stadijumu, već tokom cijelog života, matica konzumira isključivo matičnu mliječ koja je najpoznatiji stimulator plodnosti.
Ako bi matična mliječ mogla da se opiše jednom riječju to bi bilo: SUPER HRANA. Ona sadrži sve potrebne hranljive materije u idealnoj proporciji. Predstavlja bogat izvor proteina, vitamina, minerala i enzima. Mliječ sadrži 60-70% vode, 12-15% bjelančevina (albumini, globulini, glikoproteini, lipoproteini), 10-16% ugljenih hidrata (glukoza, fruktoza, maltoza, izmaltoze, gentiobloze, turanoze, trehaloze), 3-6% masti (fenoli, steroli, gliceroli, vosak, fosfolipidi, slobodne organske kiseline), minerale (naročito gvožđe i kalcijum), vitamine (tiamin, niacin, riboflavin). Matična mliječ sadrži mnogo vitamina B i malo vitamina C (nedostaju vitamini E i A). U matičnoj mliječi se nalaze još i enzimi (amilaza, invertaza, katalaza, kisela fosfataza) i hormoni.
Dvije su metode proizvodnje mliječi: uz prisustvo matice i bez prisustva matice. Najefikasnija proizvodnja matične mliječi je uz prisustvo matice zbog manjih troškova proizvodnje. Jaka pčelinja zajednica, velika zaliha meda i peluda u košnici, suva i čista prostorija za manipulaciju su jedni od preduslova za uspješnu proizvodnju mliječi. Zbog spektakularne plodnosti i dugog životnog vijeka matice, (isključivo hranjena matičnom mliječju), u ljudskom rodu se razvilo vjerovanje da mliječ ima sličan efekat i na ljude.
Matična mliječ je homogena supstanca, bjeličasto žute boje ili bez nijanse, ima oštar fenolni miris i karakterističan ukus. Gustina je oko 1,1 g/cm3 i djelimično je rastvoriljiva u vodi. Viskoznost matične mliječi varira u zavisnosti od sadržaja vode i starosti i mliječ postaje viskoznija kada se čuva na sobnoj temperaturi ili u frižideru na temperaturi od 50° C.
Matična mliječ u ljudskoj ishrani
Ako bismo napravili paralelu između pčela i matične mliječi i ljudi i matične mliječi, vidjećemo složenost i međuzavisnost različitih terapija i faktora. Konzumiranje matične mliječi ili trljanje u kožu nikoga neće učiniti mlađim i neće živjeti 100 godina, međutim, s druge strane, ako se koristi kao dopuna ili podrška u dijetama, ishrani, ljekovima može ostvariti sinergistički efekat.
Prema nekim studijama koja su sprevedena u životinjskom svijetu, neke ljudske bolesti su simulirane kako bi se identifikovali mehanizmi djelovanja matične mliječi. Tako, poznato je da matična mliječ može smanjiti nivo triglicerida u krvi i plazmi i naslage holesterola kod zečeva.
Matična mliječ se može prodavati u svježem stanju, neobrađena, pomiješana sa drugim proizvodima ili smrznuta sušena za dalju upotebu i drugim preparatima. Kao sastojak u prehramnbenim proizvodima, matična mliječ je čest sastojak meda i jogurta. Konačni proizvod je prijatnog ukusa i pruža korisne efekte. Jedna kafena kašika sadrži 200-300mg matične mliječi i to je doza koja se najčešće preporučuje.
Med u kombinaciji sa matičnom mliječi se može proizvoditi ako je sadržaj vlage u medu dovoljno nizak (manje od 16%) i ako nema vidjljivih promjena čak iako se med čuva na sobnoj temperaturi. Razlog zašto med mora imati dovoljno nizak sadržaj vlage je zbog dodatne vlage koja postoji u matičnoj mliječi. Mješavina meda i matične mliječi može se pakovati isto kao čisti med zbog istih fizičkih karakteristika. Slični proizvodi na bazi meda mogu se pripremati dodavanjem i drugih pčelinjih proizvoda (propolis, polen ili neki ekstrakt). Jogurt, poput matične mliječi, ima nizak pH i zahtijeva skladištenje u hladnom. Najčešće korišćena smješa je 2g matične mliječi u 1 kg meda. Postupkom homogenizacije, a nakon fermentacije jogurta, dolazi do kompaktnog sjedinjavanja jogurta i matične mliječi.
U svijetu kozmetičke industrije, matična mliječ se može dodati bilo kojoj kremi i to u koncentraciji od 0,1-1% ukoliko je u pitanju tečno stanje mliječi, i u koncentraciji 0,03-0,3% ako je osušena mliječ. Pošto je matična mliječ po konzistenciji već emulzija, lako se sjedinjava sa drugim formulama pod uslovom da krema nije isključivo na bazi ulja.
Kako se upotrebljava matična mliječ
Čista matična mliječ ili u kombinaciji s još nekim pčelinjim proizvodima preporučuje se sat vremena prije obroka. Pripravak se stavlja ispod jezika (najveća prokrvljenost) i tu se zadrži što je duže moguće kako bi ga organizam u potpunosti apsorbirao. Kod korištenja je potrebno koristiti čiste i suve drvene, plastične, staklene, keramičke predmete, a nikako metalne. Metali reagiraju sa organskim kiselinama iz pčelinjih proizvoda i razgrađuju visokovrijedne stvari u njima.
Pripremila: Dragana Radović
