Ishrana bremenitih krava izuzetno je bitna stavka proizvodnje u govedarstvu. Krave nose plod nešto preko 9 mjeseci, pri čemu je najčešći raspon variranja od 278 do 288 dana. Brojni su razlozi za odstupanje od navedenog broja dana, pa tako prvotelke obično imaju kraću bremenitost za par dana, blizanačka gravidnost takođe traje kraće, kao i gravidnost tokom koje je krava nedovoljno ili nekvalitetno hranjena. Sa druge strane, muška telad se često „nose” par dana duže od ženske, a mlječne rase goveda obično imaju nešto dužu bremenitost od tovnih rasa.
foto: Ilustracija
Bremenitost je osjetljiv period života, kada se životinji treba posvetiti nešto više pažnje. Ovaj period se dijeli na 3 faze, odnosno tri tromjesečja.
Tokom prva dva tromjesečja ishranu nije potrebno značajnije mijenjati. Svakako da je poželjno da su hraniva koja se koriste dobrog kvaliteta i nikako ne smiju biti pokvarena. Tek pred kraj drugog tromjesečja, odnosno u petom mjesecu steonosti, potrebe u hranljivim materijama se povećavaju, a najveće su posljednja dva mjeseca. U tom periodu plod ima najintezivniji razvoj, a pored toga razvoj mliječne žlijezde i stvaranje tjelesnih rezervi za laktaciju koja slijedi zahtijevaju obezbjeđivanje dodatne energije.
Krave koje su u laktaciji zasušuju se krajem sedmog mjeseca, kako bi tokom preostala 2 mjeseca steonosti organizam krave mogao da obezbijedi pravilan razvoj teleta i stvaranje sopstvenih rezervi za narednu laktaciju.
Kako organizovati zasušenje?
Zasušivanje se postiže smanjenjem energetsko-proteinske vrijednosti obroka, što podrazumijeva potpuno ukidanje koncentrovane hrane, kao i smanjenje zelene hrane koja podstiče laktaciju.
Osim toga, broj dnevnih muža se postepeno smanjuje do potpunog prestanka. Obroci u periodu zasušenja kravama treba da obezbijede potrebne hranljive materije za održavanje životnih funkcija, razvoj ploda, stvaranje rezervi, za proizvodnju mlijeka i eventualnu popravku kondicije, ukoliko je ona nešto lošija. Svakako, regulaciji kondicije treba da se pristupi pažljivo, kako bi se izbjeglo nepoželjno tovljenje krave.
Zasušene krave i mlade junice tokom posljednjih mjesec dana steonosti treba hraniti obrocima koji će biti slični onima koje će dobijati nakon teljenja. To znači da kabasti, odnosno voluminozni dio obroka, treba da čine kvalitetna hraniva (sijeno, silaža, zelena i sočna hraniva).
Količina koncentrata se sa odmicanjem bremenitosti polako povećava sve do 3-4 kg. Potreba za većom količinom koncentrata u ovom periodu se objašnjava intenzivnim razvojem ploda, koji tokom prva 2 tromjesečja postiže svega 10-15% mase koju ima po rođenju, dok u posljednjem mjesecu steonosti dnevno napreduje oko pola kilograma. Takođe, kravi je neophodno obezbijediti dovoljno energije za stvaranje tjelesnih rezervi za predstojeću laktaciju. Pored toga, porastom ploda smanjuje se mogućnost unosa veće količine kabaste hrane, usljed nedostatka prostora u trbušnoj duplji, pa se taj problem rješava upravo povećanjem koncentratne komponente obroka.
Na 2-3 dana radikalno smanjiti koncentrovana hraniva
Na 2 do 3 dana pred partus kravama se smanjuje apetit, pa se time i unos hrane smanjuje. Koncentrat se smanjuje na 1-2 kg ili se potpuno ukida, zavisno od rase i stanja vimena. Na dan teljenja steonim junicama i kravama se daje samo malo sijena i mlak napoj od mekinja. Topli napoj od mekinja i vode je ujedno i prvi obrok koji krave treba da dobiju sat-dva po teljenju. Nakon toga se obroci postepeno povećavaju, kako bi krave mogle postići svoj puni potencijal u laktaciji i kako ne bi proizvodile veći dio mlijeka na račun sopstvenih tjelesnih rezervi i time bile dovedene u loše kondiciono stanje.
Vitamini i minerali takođe bitni!
Potrebno je naglasiti i važnost dovoljnih količina vitamina i minerala u ishrani tokom steonosti. Pa tako, ukoliko niste sigurni u kvalitet hraniva kojima raspolažete, dobro rješenje predstavlja dodatak vitaminsko-mineralnih premiksa. Kao najznačajniji mineral u ovom periodu se izdvaja kalcijum koji je potreban kako za razvoj skeleta ploda, tako i za laktaciju krave. Nedostatak kalcijuma u obrocima bremenitih krava može dovesti do smanjene vitalnosti teleta i porođajne pareze (groznice) kod krave u prvim danima laktacije.
Još jedna preporuka za zdravu bremenitost i dobru proizvodnju jeste i što češće izvođenje krava na pašu zbog sinteze vitamina D, koji se iz provitaminske forme pod dejstvom sunčevih ultravioletnih zraka transformiše u vitamin. Vitamin D je neophodan u regulisanju metabolizma kalcijuma i fosfora. Naime, on pomaže resorpciju ova dva minerala i njihovo deponovanje u kostima, pa je stoga neophodan za pravilnu laktaciju krava i kalcifikaciju kostiju kod ploda u razvoju.
Adekvatnu ishranu u ovom osjetljivom periodu života ništa ne može zamijeniti, a ukoliko je ona kombinovana sa zadovoljavajućim higijenskim normama zdravo tele i kvalitetna laktacija su siguran rezultat.
Pripremila: Dragana Radović
