Saša Roćen je student završne godine Biotehničkog fakulteta u Podgorici, specijalističkih studija smjer Voćarstvo i vinogradarstvo, a ujedno i predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore. Sa Sašom smo razgovarali o trenutnoj situaciji na fakultetu, mišljenjima studenata ali i njegovim planovima za budućnost.
U narednim redovima pročitajte šta Saša misli o uslovima studiranja i budućnosti crnogorske poljoprivrede.
Student ste Biotehničkog fakulteta, smjer Biljna proizvodnja, a pored toga uspjevate biti i predstavnik studenata Vašeg fakulteta ali i Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore. Kako uspijevate sve postići i da li određeni segmenti Vaseg studentskog života trpe?
S obzirom da sam stupio na funkciju predsjednika Studentskog parlamenta na Univerzitetu Crne Gore u septembru 2020. godinu, istakao bih da je za godinu ipo mandata bilo puno izazova i ključnih zadataka koje je trebalo rješavati. Svakog radnog dana dostupan sam svim kolegama sa Univerziteta Crne Gore koji broji 19 fakultetskih jedinica u kancelariji Studentskog parlamenta u periodu od 9 h do 14 h. Takođe kao predstavnik fakulteta dosta zahtjeva moram rješavati na istom, dok neke mogu u komunikaciji sa rukovodstvom fakulteta.
Studenti se obično obraćaju u vezi sa nedosljednom primjenom pravila studiranja, nepoštovanjem određenih studentskih prava zagarantovanih zakonom ili podzakonskim aktima, lošom prolaznošću na ispitu, načinima polaganja predispitnih i ispitnih obaveza.
SPUCG novi saziv 2020, Foto Privatna arhiva
Uzimajući u obzir da na Univerzitetu Crne Gore studira preko 20.000 studenata za očekivati je da stiže veliki broj pritužbi sa različitih fakulteta koji zahtjevaju ozbiljan pristup, ali ono što je značajno je da se u samom rješavanju istih mora pristupiti vrlo brzo. Vrlo često radni dan se završi i u kasnim popodnevim časovima, kada ostatak dana provedem u kućnoj varijanti uz neki dobar film ili čitanje knjige.
Moram priznati da određeni segmenti nekada i trpe, kao što je manjak vremena i druženja sa porodicom i prijateljima. Svaka funkcija zahtijeva veliki stepen posvećenosti i rada, a i odgovornosti koja je vrlo bitan segment svakog ozbiljnog rukovođenja.
Koliko su danas studenti aktivni u dijelu ostvarenja i unapređenja svojih prava i uslova studiranja?
Kao predsjednik Studentskog parlamenta UCG nastojim da informišem studente o njihovim pravima i obavezama. Potrebno je ipak, raditi dodatno na tome da se još bolje upoznaju sa svim relevantnim zakonskim i podzakonskim propisima kojima se regulišu njihova prava, ali i obaveze.
Studenti treba da znaju koja su njihova individualna prava, ali i prava grupe studenata u pogledu obaveza na određenom predmetu ili na određenom studijskom programu ili nivou studija. Takođe, moraju da budu upoznati sa svim izmjenama i dopunama pravnih akata koji regulišu sistem visokog obrazovanja, jer samo uz potpuno poznavanje svih regulativa mogu znati kada su njihova prava eventualno prekršena i kada treba da se obrate nadležnim tijelima u cilju zaštite ili rješavanja određenog pitanja.
Univerzitet Crne Gore
Koliko vijeće Biotehničkog fakulteta proaktivno prilazi rješavanju problema studenata? Na koji način studenti komuniciraju sa vijećem? Kakva je komunikacija sa upravom fakulteta, koliko su spremni izaći u susret zahtjevima studenata?
Studenti informacije i sve nedoumice mogu dobiti putem sajta, e-maila predmetnog nastavnika i saradnika. Takođe uloga predstavnika po godinama olakšava komunikaciju. Ja kao student povjerenik Biotehničkog fakulteta imam komunikaciju sa prodekanicom za nastavu, studentskom službom i kolegama koji mi se često obraćaju za pomoć. Brza komunikacija je i putem viber grupa, facebook grupa koje kolege koriste i koje pomažu brzom protoku informacija. Za sve veće poteškoće koje ne možemo riješiti na koje naiđemo ja i kolege, u daljoj komunikaciji sa upravom fakulteta rješavamo isto.
Moja ulogu, koju imam kao predsjednik Studentskog paralmenta na nivou UCG, je da sve pritužbe i inicijative studenata koje dobijem putem maila ili ličnim kontaktom na adresu SPUCG prosljeđujem nadležnim tijelima u Rektoratu, odnosno nadležnim tijelima na nivou jedinica ili na nivou UCG, u zavisnosti od toga koja problematika je u pitanju.
Moglo bi se reći da se uglavnom i u najvećoj mjeri rješavaju problemi i pritužbe studenata, ali da ima i situacija kada nije moguće doći do rješenja koje će zadovoljiti svaku stranu. Važno je istaći da se uz angažovanje SPUCG rješava većina studentskih problema i kontinuirano unaprijeđuje sistem studiranja i prava studenata, ali da se mora nastaviti kako bi svi zajedno svjedočili još boljim uslovima i pravima u narednom periodu.
U kontekstu prethodnog pitanja, koji su to problemi sa kojima se studenti susrijeću konkretno na Biotehničkom fakultetu? Da li ih je moguće riješiti i kako?
Ključni problemi studenata ne samo na Biotehničkom fakultetu nego na svi fakultetima u Crnoj Gori su nemogućnost zaposlenja po završetku studija, izostanak suštinske primjene zakonom obavezne stručne prakse tokom studija, hiperprodukcija diploma koja dolaze sa ustanova iz regiona, kao i nedosljedna primjena Bolonjske deklaracije.
Kada govorimo o zapošljavanju nakon studija odnosno nakon sticanja diplome, to je nešto o čemu možemo govoriti iz više uglova i već znamo šta je to što u cijelini koči mlade da se probiju na tržište rada. Hiperprodukcija diploma je pojava kojoj se mora stati na put – mladi se podstiču da upisuju fakultete, ali ne prvenstveno zbog usavršavanja i sticanja određene kvalifikacije, već kako bi se u najvećem broju slučajeva skrenula tema sa pitanja nezaposlenosti. Nakon što završe studije i steknu diplomu, studenti godinama čekaju na birou rada.
Kako studenti vide crnogorsku poljoprivredu i koliko su na kraju zainteresovani da nastave svoj profesionalni rad u ovoj grani privrede?
Studenti ne vide budućnost poljoprivrede ukoliko ne postoji želja države da pomogne mladim ljudima u svojim planovima i projektima. Mislim da treba da se podstaknu mladi da se vrate poljoprivredi, tj. prije svega da im se omogući otkup onoga sta proizvedu.
Sve je manje mladih koji završe poljoprivredni fakultet koji žele da se bave ovom granom privrede, ne žele da se vrate na selo zbog loših uslova-infrastrukture. Poljoprivreda i razvoj sela treba da budu u fokusu države, poboljšanje ukupnih uslova života na selu kako bi bili približni uslovima u kojima žive ljudi u gradu.
Šta su Vaši planovi po završetku studija?
Moji planovi za budućnost su da po završetku fakulteta ostanem u ovoj grani privrede, ukoliko bude mogućnosti da se bavim Agroturizmom na selu i organskom poljoprivredom. Takođe volio bih uticati na promjenu poljoprivrednih politika tj pozitivne promjene u poljoprivredi.
Šta biste preporučili Vašim kolegama?
Preporučio bih kolegama da u ovoj situaciji sa Covidom 19 vidimo koja je vrijednost poljoprivrede, da se bez hrane ne može.
