Kad smo odlučili da uradimo intervju sa Milošem Jankovićem, diplomiranim inžinjerom agronomije iz Donjeg Zagarača prvo što nam je palo na pamet je kako i kada će Miloš stići da nam odgovori. Sa samo 28 godina, Miloš sa petnaestogodišnjim bratom i uz pomoć oca, uspijeva uspješno održavati svoje gazdinstvo ali i proizvesti širok spektar proizvoda, od kojih dobar dio možete pronaći i u okviru naše seljak.me platforme.
Sa Milošem smo razgovarali o njegovim počecima, interesovanju za poljoprivredom kao i stavovima vezanim za izazove sa kojim se susreće većina proizvođača iz Crne Gore. Kako Miloš u intervju kaže, Seljak.me platforma za njega predstavlja isto što su za starije generacije predstavljale dnevne novine pa tako dan obično počne prelistavanjem ponude „na seljaku“.
Recite nam otkud ideja da se upiše i završi Poljoprivredni fakultet? Da li je ista bila diktirana potrebama koje je iziskivalo porodično gazdinstvo ili je u pitanju nešto drugo?
Po završetku Srednje poljoprivredne škole odlučio sam da nastavim na Biotehničkom fakultetu u Podgorici, smjer biljna proizvodnja.
Prvobitna ideja je bila da glavna djelatnost bude vinogradarstvo jer sam treća generacija koja se bavi time, ali je po završetku fakulteta došlo do preorijentacije i preovladalo je svinjarstvo i ratarstvo dok vinogradarsku proizvodnju nismo širili. Ovo se pokazalo i kao dobra odluka jer široka paleta proizvoda omogućava da budemo dobro pozicionirani na tržištu.
Upoznajte naše čitaoce šta sve proizvodite na Gazdinstvu Janković a šta biste posebno izdvojili? Po čemu ste, po Vama, prepoznatljivi?
Naše gazdinstvo spada u mješovita gazdinstva, jer se bavimo biljnom i animalnom proizvodnjom.
Što se tiče biljne proizvodnje uzgajamo ječam, tritikale, pšenicu, kukuruz, krompir, vinovu lozu i imamo stotinjak stabala raznih vrsta voća. Spremimo u zavisnosti od godine od dvije do tri hiljade bala sijena koje prodamo lokalnim stočarima.
U dijelu animalne proizvodnje imamo dvadesetak ovaca, dvadesetak košnica, pet konja, sto kokošaka. Najviše smo prepoznatljivi po uzgoju svinja, imamo petnaest krmača i pedeset tovljenika. Takođe se bavimo proizvodnjom mesnih prerađevina odnosno sušimo svinjsko meso i plasiramo ga na naše tržište.
Voditi gazdinstvo sa širokom lepezom proizvoda zasigurno nije lako. Pretpostavljamo da imate pomoć u poslovima koji se obavljaju. Na koji način ste organizovali podjelu poslova na gazdinstvu?
Definitivno da nije lako. Otac je više orijentisan na ratarstvo, dok sam ja na svinjarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo. Pčelarstvom se bavi mlađi brat koji ima petnaest godina i koji je uvijek uz nas i pomaže više nego što se može očekivati od dječaka njegovog uzrasta. Ovo je ujedno i velika motivacija za cijelu porodicu jer smo svi uključeni i naše gazdinstvo će opstati i dalje se razvijati.
Ljubav prema pčelarstvu je prevladala kod mlađeg brata
Gazdinstvo Janković je registrovano kod nadležnog Ministarstva. Koliko ova činjenica donosi benefita i šta tačno omogućava jednom gazdinstvu kako bi se ono bolje razvijalo? Šta biste poručili proizvođačima koji nisu registrovani?
Benefiti su značajni i svakako je razvoj gazdinstva lakši i brži uz pomoć Ministarstva. Podrška se odnosi na sve grane poljoprivrede tako da ostvarujemo premije iz subvencije i u biljnoj i u animalnoj proizvodnji. Ipak najznačajnija podrška za nabavku mehanizacije je preko Agrobudžeta ili preko IPARD-a.
Proizvodjačima poručujemo da registruju svoja gazdinstva jer je to jedini način da ostvare određene benefite, a na taj način imamo jasniju sliku o poljoprivredi u Crnoj Gori
Proizvodnja žitarica uredno teče na Gazdinstvu Janković
Da se vratimo na trenutak proizvodima koji izlaze sa Gazdinstva Janković. Rekli ste nam da se veliki dio plasira putem digitalnih kanala – na koje sve načine plasirate svoje proizvode, šta je to sve što se trenutno nalazi u ponudi Gazdinstva Janković, da li je dostupna dostava, dogovori pri plasiranju većih količina?
Najviše proizvoda plasiramo preko platforme Seljak.me dok određeni dio prasiramo preko instagram stranice gazdinstvo_jankovic, kao i poznanicima i ljudima koji su upućeni u našu proizvodnju.
Imamo široki asortiman proizvoda: rakiju, vino, jaja, med, svježe meso, suvomesnate proizvode (kobasica, pančeta, pršuta, pečenica, rebra…), prasad za peciva, prasad za držanje, kao i svinje za reprodukciju.
Uz dogovor sa mušterijama moguća je dostava proizvoda na kućnu adresu.
Dio asortimana sa Gazdinstva Janković
U kontekstu plasmana proizvoda, koliko činjenica da na crnogorskom tržištu imamo primat uvezenih proizvoda, utiče na razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori a samim tim i na Vaše gazdinstvo? Gdje vidite rješenje ovog problema i na koji način osvjestiti potrošače da kupuju proizvode lokalnih proizvođača?
Činjenica je da je crnogorsko tržište preplavljeno uvoznim proizvodima što u značajnoj mjeri ometa domaću proizvodnju. Smanjenjem uvoza značajno bi porasla poljoprivredna proizvodnja a proizvođači bi bili motivisani i lakše bi se išlo ka rješavanju najznačajnih problema crnogorske poljoprivrede, na koji bi Ministarstvo trebalo da obrati posebnu pažnju, to je plasiranje proizvoda. Često uvoz dovodi domaće proizvodjače do ivice rentabilnosti i kroz razgovor sa kolegama uvijek dodjemo do zaključka da je uvoz najveća prijetnja domaćoj proizvodnji.
Kupovinom domaćih proizvoda jačamo našu poljoprivredu i ukupnu ekonomiju. Za bolji plasman domaćih proizvoda potrebno je osmišljemom kampanjom objasniti potrošačima koliko je važno kupovati ih i koje prednosti donosi tako uložen novac. Takva kampanja treba da postane glavna aktivnost na nacionalnom nivou u cilju podizanja nacionalne svijesti o domaćim proizvodima.
Ječam i kukuruz na Gazdinstvu Janković
Najave su, da će po završetku epidemije koronavirusa, seoski turizam procvjetati. Da li možda u budućnosti možemo očekivati i određenu diversifikaciju na Gazdinstvu Janković pa imati i smještajnu ili gastronomsku ponudu kod Vas?
Za sada nemamo ambicije ka tome ali u budućnosti ne isključujemo tu mogućnost.
Za kraj ostavljamo prostora za poruku našim čitaocima ali i ostalim poljoprivrednicima.
Domaći proizvodi su plod naše privrede koji daju kvalitetan i poznat sadržaj. Hrana kod nas je raznovrsna i mnogo zdravija, a jedan od razloga je što uvozni proizvodi prelaze dug put, ambalažiranje u raznim skladištima dok dodje do crnogorskog tržišta.
Hrana proizvedena u Crnoj Gori je mnogo bezbjednija jer je proizvođač u svakom trenutku svjestan posljedica ukoliko proizvod koji je plasirao nije kreiran prema najvišim standardima. Jedna greška bi domaćeg proizvodjača koštala reputacije koju će teško vratiti.
Pripremio: Milan Poka Mijajlović
