„Ako uništite Grčku, na kraju ćete vidjeti da je ostalo drvo masline, vinova loza i čamac. Sa time je možete ponovo izgraditi .”, Odisej Elitis, grčki pjesnik.
Maslina je direktno povezana sa istorijom i kulturom Mediterana, posebno sa Grčkom. Vjeruje se da je to „zlatno“ drvo mediteranskog sliva u odnosu na ostale vrste koje uspijevaju u tom području. Nažalost, aktivnosti i odnos ljudi prema prirodi, uzeli su svoj danak ne samo u pogledu životne sredine već i uticajem na cjelokupno čovječanstvo.
U postupku proizvodnje maslinovog ulja (od berbe pa do finalnog produkta) listovi masline smatraju se otpadom. Prema istraživanjima, godišnje se u Grčkoj odbaci preko 150.000 tona listova masline. Liofyllo, grčki startap, koristi ovaj agroindustrijski otpad koji nastaje nakon ljudskih aktivnosti i stvara inovativan, ekološki prihvatljiv materijal.
Kako bi naše čitaoce a posebno maslinare upoznali sa mogućim načinima korišćenja biootpada koji nastaje u ovoj grani poljoprivrede, razgovarali smo sa Aleksandrom Makrigeorgu, osnivačicom startapa „Liofyllo’’.
Recite nam za početak šta to tačno „Liofyllo’’ radi i na kojim principima baštini svoje poslovanje?
Liofyllo je idiom na grčkom jeziku za list masline. Socijalno kooperativno preduzeće, koje radi u skladu sa principima cirkularne ekonomije, stvara nov ekološki prihvatljiv materijal od neiskorišćenog lišća masline.
Misija Liofyllo-a je da upravlja, uglavnom, biomasom lišća masline koja se odbacuje tokom procesa proizvodnje maslinovog ulja i time zamjenjuje materijale koji nisu ekološki prihvatljivi (npr. Drvene ploče, plastika, kamenje itd.). Ovaj novi materijal koristi se za širok spektar konstrukcija, umjetničkih dela, proizvoda i predmeta u cilju zaštite životne sredine i promocije Mediterana, a posebno grčke kulture.
Do sada Liofyllo proizvodi ploče Velia (kao drvene ploče) i Marelia (kao pločice i mermer). Pored toga, obrađujemo i viškove panela koji su uništeni tokom proizvodnje i ponovo ih koristimo kao sirovinu za stvaranje jedinstvenih umjetničkih djela. Proizvodi djeluju kao posebni suveniri, nagrade i umjetnička djela.
Otkud ideja za početkom ovakve vrste poduhvata? Da li je početak bio uslovljen željom da se doprinese očuvanju životne sredine ili su motivi druge prirode? Koja je vizija „Liofyllo’’-a?
Moja želja da se bavim sopstvenim biznisom, istraživanje mog supruga u okviru doktorata o start-apovima i činjenica da je naša kuća okružena maslinjakom bili su podsticaj za Liofyll-ovo rođenje. Poznavajući postupak proizvodnje maslinovog ulja, prepoznali smo problem za koji nije bilo rješenja u korist životne sredine, a time i čovjeka.
Liofyllova vizija je stvaranje konkurentnih proizvoda koji će biti ekološki prihvatljivi i na najbolji način predstaviti vrijednosti Mediterana, posebno grčku kulturu ali pokazati ih kao vid prestiža i na kraju čineći Liofyllo orijentirom i izvorom inspiracije za razvoj sličnih kompanija koje imaju senzibiliteta i poštovanja ka životnoj sredini, kulturi, čovječnosti alii održivosti globalnog ekosistema.
Od svog osnivanja do danas, koliko ste uspjeli obraditi biootpada? Šta to sve izlazi sa proizvodne linije Vaše kompanije, da li su vaši proizvodi biorazgradivi?
Do sada je tim Liofyllo-a preradio 4 tone biomase listova masline i 620 kilograma maslinovog drveta. Proizvodnja ploča je trenutno u pilot fazi pa tako Liofyllo traži podršku u nadi da će kupiti i sopstveni integrisani proizvodni pogon čime će povećati ovaj broj i maksimizirati pozitivni uticaj na životnu sredinu!
Za Velia panel postoji poseban postupak sortiranja. Konkretno, listovi su raspoređeni na takav način da unapređuju elastičnost materijala. Ovaj panel je 100% biorazgradiv. Marelia panel je napravljen od svih oblika lišća masline, pomiješanih ili od jednog tipa lišća učvršćeni lijepkovima na bio osnovi. Svi proizvodi se nakon prirodnog habanja mogu reciklirati i ponovo koristiti kao nova sirovina.
„Liofyllo’’ ima patentiranu tehnologiju upravljanja listom masline, odnosno onim što većina smatra biootpadom, dajući mu drugu dimenziju i upotrebnu vrijednost. Da li biste nas, u okvirima koje dozvoljava patent, upoznali sa procesom obrade lista i drugog otpada od masline ?
Ono što je sigurno da nismo izmislili točak. Naša inovacija leži u upotrebi lista masline. Iako postoji mnogo kompanija koje koriste neiskorišćene prirodne sirovine, Liofyllo je jedino preduzeće koje na ovaj način upravlja ovim poljoprivrednim otpadom.
Tehnologije koje se koriste zasnivaju se na već postojećim tehnologijama uz određene oblike naših sopstvenih varijanti, uglavnom je u pitanju mehanička oprema.
Odakle crpite inspiraciju za predmete koji nastaju kao produkt obrade lista i drveta masline?
Naša inspiracija uglavnom dolazi iz grčke kulture. Fizionomija nacije je utemeljena, između ostalog, kroz njen odnos sa ekosistemom. I ako bismo morali da opišemo grčku prirodu, koristeći se plodnim vrstama koje su uticale na društveno-ekonomski razvoj, maslina nesumnjivo pretenduje da bude na prvom mjestu. Takođe, neki proizvodi su inspirisani i stvoreni saradnjama koje je naša kompanija imala u procesu rasta i razvoja.
Na koji način ,,Liofyllo’’ utiče na lokalnu zajednicu?
Učešćem na događajima, izložbama i konferencijama, cilj je probuditi ekološku svijest građana i informisati organizacije i institucije o akcijama koje moraju preduzeti za veći ekološki i socijalni uticaj. Pred toga, još jedan cilj je da, kroz razvoj našeg brenda, inspirišemo druge da se bave zelenim preduzetništvom. Ekološki rezultati koje imamo kroz našu proizvodnu jedinice eliminišu pojave kao što su zagađenje atmosfere sagorijevanjem grana i lišća, deponije, zagušenja odlagališta otpada i sl.
Crna Gora je Mediteranska zemlja koja ima zasade maslina duž svog primorja. Da li možda „Liofyllo’’ sarađuje sa maslinarima iz regiona i na koji način je moguće uspostaviti saradnju , ko sve može biti nosilac sertifikata?
Liofyllo je nesumnjivo napravio proboj na polju zelenih materijala, posebno u mediteranskom slivu. Filozofija koje se drži naš tim je da „zajedno možemo“. Uvijek se mogu pronaći različiti načini saradnje za dobrobit obje strane. Kao primjer bih navela evropske programe zasnovane na inovacijama u maslinarskom sektoru ili saradnju sa opštinama i pogonima za proizvodnju ulja – ovo bi bio sjajan način da svoje znanje prenesemo maslinarima.
Koja je Vaša poruka našim čitaocima?
Hitno je potrebno da svaki građanin usvoji kružni (cirkularni) model potrošnje i proizvodnje. To je jedini način da se osigura održivost ekosistema i spasi naša planeta.
Pripremio: Milan Poka Mijajlović