Američka rasa Durok poznata po izdržljivosti, velikom prinosu čistog mišićnog tkiva i brzog postizanja završne tjelesne mase – prepoznata je od onih odgajivača koji se bave proizvodnjom tovnih prasića jer Duroka koriste kao terminalnu rasu pri ukrštanju, ali i od odgajivača otvorenog sistema držanja.
Rasprostranjenost
Durok zauzima prvo mjesto čistokrvne rase u SAD-u. Iako se samim tim očekuje velika brojnost, to nije slučaj. Njegova brojnost danas je u čitavim Sjedinjenim Državama na brojci ispod 800 000 grla. Razlog je taj što je svinjarstvo u tolikoj mjeri industrijalizovano da se broj populacije čistokrvnih rasa svinja procjenjuje na ispod 1% ukupne US populacije. To je praktično slučaj i sa svim drugim zemljama razvijenog svinjarskog sektora.
Karakteristike → Spoljašnje odlike
Boja
Boja Duroka može varirati od svijetlo-zlatne, preko gotovo žute pa sve do najpoznatije i najpoželjnije tamnocrvene. Kako proizvođačima svinja najviše odgovara boja u tipu mahagonije (tamnocrvena), to je ova boja i najzastupljenija u praksi.
Ipak, varijacije boje izražene su kroz pojedina područja tijela svinja. Tako na primjer prednji dio sa naglaskom na glavu i vrat prebojen je nešto izraženijom svjetlijom bojom. Osim ovog dijela čitavo područje stomaka, unutrašnjeg dijela prednjih i zadnjih nogu kao i plećaka, te butina takođe je posvijetljeno.
Koža je u pigmentaciji bijele, ružičaste ili sive boje.
Koža je zategnuta, čvrstog epiderma a prekrivena gustim dlakama koje ljeti nestaju kroz proces zvani linjanje. Sve navedene karakteristike spoljašnjeg pokrivača – kože, pružaju mogućnost držanja svinja i u nešto hladnijim i surovijim uslovima, što je jedna od glavnih odlika ove rase.
Karakteristična boja i uši Duroka
Oblici tijela i djelova tijela
Glava je mala u odnosu na tijelo sa širokim čelom koga ograničavaju živahne, svijetle i istaknute oči. Površina glave je glatka, ujednačena i bez izraženih nabora ili uvala. Njuška je osrednje veličine i dužine, produžava se na lice koje se postepeno širi u lijepo oblikovanu strukturu.
Na vrhu glave pravilno su postavljene umjereno tanke, klempave i ušu osrednje veličine okrenute prema naprijed i blago zakrivljene.
Vrat je kratak, mesnat, jako dobro razvijen, izraženo dubok i blago zakrivljen. Podbradnjak gotovo pa i nevidljiv, širok i pun.
Ramena Durok rase umjereno su široka, izrazito duboka i punačka, pri čemu ne smiju prelaziti gornju liniju leđa.
Nakon ramena nastavljaju se leđa koja su srednje širine, ravna a moguće i blago zakrivljena, sa širinom koja je gotovo izjednačena od ramena pa do butina.
Grudi su mu velike, pune iza ramena i veoma duboke.
Butevi su puni, široki a spuštaju se sve do skočnog zgloba. Zadnjak treba da ima okrugli nagib i to od slabina pa do korijena repa.
Ono što krasi Duroka jeste i širok stav masivnih, koščatih i srednje visokih nogu. Hod treba da bude tečan i slobodan, bez naglih pokreta, trzaja, šepanja ili bilo kakvih drugih anomalija koje se mogu uočiti.
Donja linija stomaka, tačnije čitava donja linija, mora biti ravna a na njoj moraju biti postavljeno najmanje 12 sisa pravilno razvijenih.
Tjelesne mjere
Durok je rasa velikog okvira tijela, tjelesne mase (TM) koja se kod nerasta kreće oko 300 kg (sa velikim varijacijama – 230-380 kg), a kod krmača oko 250 kg (varijacije – 200-300 kg).
Što se tiče tek rođenih prasadi, i oni ne zaostaju – TM tek rođenih kreće se od 1,1 do 1,6 kilograma.
Produktivnost
ADG – Prosječan dnevni prirast
Kod Durok rase prosječan dnevni prirast kreće se oko 700 grama, sa tim da postoje variranja na koje utiče sistem držanja. Varijacije se kreću od 400 grama pa do 900 i više. Treba spomenuti da mu je prirast nešto bolji i od Landrasa i još malo bolji od Jorkšir rase.
U tovu koji traje 170-180 dana očekuje se TM tovljenika od nekih 100-njak kilograma, u kojem je stepen konverzije 3,7-3,8.
Plodnost
Sve na jednu, ali plodnost potpuno na drugu stranu. Naime, imaju dobru plodnost ali u odnosu na ostale poznate rase jedini „gori” od njega je Hempšir. To je i jedan od razloga zbog čega je rijetko držanje ove rase u čistoj krvi kod komercijalnih odgajivača. Što se tiče brojeva, plodnost ove rase je oko 9 prasadi po jednom prasenju, a u najboljem slučaju i 11.
Prvo prasenje kod Duroka očekujte najranije oko 324. dana života, ili nešto više od 10 i po mjeseci.
Ilustracija/foto: Pixabay
Karakteristike → Fiziologija, oblici ponašanja
Temperament
Iako se često ističe da je Durok rasa nemirnog temperamenta, da vrlo brzo reaguje i da je sve u svemu nezgodan za držanje, to nije slučaj. Ukoliko se drži, hrani i ophodi prema njemu na pravilan način ova rasa je slična većini današnjih rasa koje krase miran temperament.
Majčinski instinkt
Majčinski instikt kod ove rase je na zavidnom nivou. Prethodno navedeno u sadejstvu sa otpornošću prasića i nepostojanju problema prilikom partusa može osloboditi vlasnika od neprestanog prisustva tokom najosjetljivijeg perioda u svinjarstvu.
Ishrana i zdravlje
Dok su manja, prasad Duroka su zahtjevna u pogledu ishrane. I to prije svega u sadržaju proteina u obroku. Obrok prasadi može biti sastavljen od koncentrovanih gotovih smješa, ali i od sopstvenog miksa kvalitetnih hraniva (npr. riblje brašno (ili obrano mlijeko u prahu), sojin griz i kukuruz), dodatak minerala i vitamina.
Kasnije je ishrana bazirana na biljnim hranivima uz manji dodatak skupocjenih hraniva životinjskog porijekla. Mogu se koristiti i sintetičke aminokiseline kako bi se nadoknadio lizin. Uglavnom ishrana je bazirana na kukuruzu a rjeđe i ječmu, a kao zamjena može se jednim dijelom zamijeniti i krompirom ili šećernom repom.
Od proteinskih hraniva najčešće se koristi sojina sačma, suncokretova i vrlo rijetko sačma uljane repice. Od proteinskih hraniva životinjskog porijekla, u ovom periodu se najčešće koristi riblje brašno.
Što se tiče zdravstvenog statusa može se reći da je Durok rasa otpornija od današnjih mesnatih rasa, a pogotovo od hibrida. Ono na šta farmeri treba da obrate pažnju jesu prasad od nekoliko nedjelja, zbog toga što postoji mogućnost razvijanja prevashodno rahitisa (naravno samo ukoliko je ishrana i sistem držanja nedosledan i nepotpun – nedostatak vitamina D i A, kao i nedostatak kalcijuma).
________________________________________________________________________________________________
Kada se napravi zaključak jasno je da Durok ima potencijala da se gaji u čistoj rasi, ali nikako u komercijalnoj proizvodnji. Niska plodnost, glavni je ograničavajući faktor, a uz to šteta je da se svinja koja ima karakteristike ekstenzivne rase – dobar majčinski instikt, otpornost prema vremenskim uslovima, dobar prirast i u lošijim uslovima ishrane – drži u intenzivnom sistemu. S toga, pored Mangulice javlja se još jedna, potpuno drugačija mesnatija rasa – Durok.
