U proljeće nakon oranja, vrši se đubrenje. Dakle, pošto imamo jare i ozime usjeve, u proljeće se vrši prihrana za ozime usjeve, dok se za jare usjeve vrši osnovno đubrenje. Postoje mineralana i organska đubriva. Koje će se mineralno đubrivo upotrebiti zavisi od hemijskog sastava zemljišta, same kulture koja se sije i od fenofaze u kojoj se nalazi biljka.
Od mineralnih đubriva pri osnovnoj obradi zemljišta najčešće se koriste NPK đubriva sa većim sadržajem fosfora i kalijuma, a manje azota, na primer NPK u formulaciji 10:20:30. Može da se koristi i PK đubrivo, ukoliko azot nije uopšte potreban. Dopuna osnovnom đubrenju je prihranjivanje gdje se koriste đubriva sa većim udjelom azota, na primer KAN ili NPK đubrivo u formulaciji 15:15:15 . Nekada se primjenjuju i dva prihranjivanja, na primer kod kukuruza. Da bi biljka imala odgovarajući rast i razvoj, neophodno je prisustvo svakog mikro i makro elementa. Azot je sastavni dio lista, pa je potreban za formiranje zelene mase, dok su fosfor i kalijum bitni za korijen, plod i cvijet. Takođe treba naglasiti da povećana koncentracija jednog elementa blokira usvajanje drugog elementa, pa je zbog toga obavezna srazmjerna koncentracija mikro i makro elemenata.
Đubrivo se može unijeti u zemljište i putem fertirigacije, odnosno putem sistema za navodnjavanje, kao i folijarno odnosno preko lista biljke. Stajnjak se rastura po parceli koja se zaorava, u količini od 20 do 40 t/ha. Količina mineralnih đubriva koja će se primijeniti zavisi od kulture, a to je uglavnom oko 250 kg/ha, odnosno 25 kg na 1 ar. Nepravilnim unošenjem đubriva može se smanjiti sam prinos.
Rast i razviće lucerke i djeteline poboljšava se prskanjem rastvorima soli cinka. Slično se događa i pri prskanju rastvorima soli drugih mikroelemenata ako nedostaju za ishranu. Takav je slučaj i sa manganom čiji se nedostatak pokazuje mokrim mrljama na lišću. Dakle svaki nedostatak ili suvišak odražava se na samu biljku.
Zemljište može biti neutralno, kiselo i alkalno. Za normalan rast i razvoj biljaka potrebna je neutralna pH vrijednost zemljišta. Međutim ako je alkalno ili kiselo, primjenjuju se meliorativne mjere. Takođe za popravku osnovnih svojstava zemljišta, za bolju ishranu biljaka, regulisanje kiselosti zemljišta, za bolji rast korenovog sistema itd, preporuka je korišćenje minerala zeolita. Zeolit sadrži neophodne elemente za razvoj biljaka – magnezijum, kalcijum i kalijum. Na ovaj način dobijamo ekološki zdravu hranu. Zeolit može zamijeniti mineralno đubrivo.
Piše: dipl. ing. za melioracije zemljišta Bojana Čurović
