Vještačko rojenje pčela

Osnovni principi  vještačkog rojenja:

Prilikom vještačkog rojenja treba voditi računa da se:

• ne oslabe društva iz kojih se uzimaju pčele, leglo, hrana i dr.  za formiranje novog društva;
• nova društva formiraju u optimalno vrijeme tako da mogu nastaviti samostalni rad kako bi se mogli adekvatno spremiti za zimu;
• vještačko rojenje se obavlja samo ako na pčelinjaku ima pripremljenih sparenih ili nesparenih matica ili zrelih matičnjaka;
• Vještačko rojenje se može vršiti u toku glavne paše, ali neposredno i nakon nje pazeći da u prirodi ima dovoljno hrane (paše) kako bi se društva mogla spremiti za zimu.

Stvaranje vještačkih rojeva se može obaviti na više načina. Te načine, odnosno metode, možemo radi lakšeg sagledavanja podijeliti na jednostavne i složene. U nastavku je dat opis stvaranja rojeva putem nekih od napoznatijih metoda.

Jednostavne metode:

Stvaranje vještačkih rojeva dijeljenjem

Potrebno je iz nekoliko društava uzeti jedan do dva okvira (rama),  tako da u novoj košnici stvorimo plodište od deset okvira koje se postavi iznad nekog jakog društva, na kome se postavi matična rešetka. Za deset dan čitavo leglo u plodištu biće zatvoreno i tada se društvo skine sa jakog društva, postavi se na stalno mjesto i doda mu se matica ili zreo matičnjak. U novonastalom društvu biće dosta mladih pčela, a uskoro će se izvesti i nove pčele i time društvo ojačati. Treba voditi računa da se ramovi oduzimaju samo iz najjačih društava kojima jedan do dva oduzeta rama neće  mnogo značiti.

Postupak jednostavnog dijelja društava

Ovaj postupak je jedan od najednostavnijih. U toku glavne paše plodšte treba podijeliti na dva dijela, tj. na dvije košnice (polovina okvira sa  leglom, pčelama, praškom i medom se premjeste u novu košnicu). Obije košnice treba postaviti na istom rastojanju (na oko jedan metar) od mjesta na kojem se nalazila starka. Društva se okrenu na istu stranu, a podmetač (nogare) se uklone. Kada se pčele vrate sa paše one se same razdijele na oba društva, a ukoliko se primijeti da u jednom društvu ulazi vise pčela nego u drugom, onda se to drugo pomjeri bliže mjestu na kojem je bila starka. Sledećeg dana treba prekontrolisati pčele i društvu bez matice dodati novu maticu ili zero matičnjak.

Praktični način rojenja

Iz okvira društva koje treba da se roji uzeti okvir sa maticom i staviti u sredinu košnice u kojoj ćemo smjestiti novo društvo. Sa strana treba dodati po dva okvira sa gotovim ili vještačkim saćem i do njih pregradne daske. Staru košnicu treba prenijeti na novo mjesto, a na mjesto nje staviti novu košnicu. I zatvoriti je. Nova košnica će se pojačati sa starim pčelama koje će se vratiti na mjestu stare. Staroj košnici se doda matica, a ako joj se ne doda ona će je za 11 dana sama izvesti.

Radi sigurnijeg vraćanja starih pčela poželjno je da nova košnica izgledom i položajem leta bude kao stara  ili slična njoj  kako se pčele ne bi zbunile i zalutale.

Nešto složenije metode vještačkog razmnožavanja:

Peletov metod

Peletovim metodom se teži postepenom načinu dobijanja roja, pazeći da ne dođe do suvišnog slabljenja starke ili roja. Kada se društvo dovoljno dobro razvije potrebno je okvir sa leglo na kojem je matica pemjestiti u prazno tijelo košnice koje se postavi na mjesto društva koje se izrojava. Otatak prostora u košnici u kojoj smo stavli ram sa maticom popuniti sa praznim izgrađenim saćem ili satnim osnovama. Preko ovog plodišta se stavi rešetka preko koje dođe nastavak sa praznim saćem. Iznad ovog nastavka se stavi staro plodišno tijelo iz kojega smo uzeli maticu, a prazni prostor koji je nastao oduzimanjem jednog okvira se popuni izgrađenim saćem. Leto se na ovom tijelu otvori kako bi se omogućio prolazak matici za sparivanje.

Nakon 24 sata u sredinu gornjem plodišta treba staviti zreo matičnjak, tako da nakon sparivanja matice i početka nošenja jaja u ovom plodištu ćemo imati i prve izlegle  mlade pčele. Kada se nekoliko okvira popuni sa leglom  i dosta novih pčela bude izvedeno, plodište možemo odvojiti od starke i postaviti ga na neko drugo željeno mjesto čime je proces formiranja i izgradnje novog roja završen. Dio starih pčele koji se bude vratio u prvobitnu košnicu neće uticati na smanjenje jačine društva.

Somerfordovo umnožavanje

Somerfordovim načinom se može stvoriti veći broj rojeva. Ovaj metod podrazumijeva korišćenje najboljeg društva ( sa bar 8-10 okvira sa leglom) iz koga se ukloni matica sa jednim okvirom otvorenog legla i stavi se u neko drugo drustvo inad matične rešetke. Društvo koje je ostalo bez matice će veoma brzo početi sa izgradnjom matičnjaka, od koji će većina biti zatvorena nako 9-10 dana. U isto vrijeme će i svo leglo biti poklopljeneo. Od jednog ovakvog društva mogu se dobiti 3-4 vještačka roja.

U pripremljene nove košnice se prenesu po dva okvira sa poklopljenim leglom, pčelama i nešto hrane, tako da na jednom od ta dva okvira budu jedan do dva dobra matičnjaka. Ovi okviri se stavljaju do jednog od krajeva košnice, a sa strane se doda okvir sa medom. Preostali prostor se popuni praznim okvirima ili satnim osnovama. Nakon toga košnicu treba premjestiti na mjesto udaljeno 2-3 kolometra kako se pčele ne bi vratile, ili se leto zatvori travom ili lišćem tako da pčele tek poslije 2-3 uspiju izaći iz košnice.

Umjesto matičnjaka mogu se dodati sparene matice čime se proces stvaranja vještačih rojeva ubrzava, a ovako stvoreni roj lako prima maticu.

Aleksanderova metoda 

Aleksandrova metoda je možda i jedna od lakših metoda stvaranja rojeva, a postupak je sličan praktičnom načinu rojenja. Kao i kod pomenutog načina razmnožavanja, ovom metodom se može dobiti jedan, ali jači roj. Potrebno je uzeti ram sa leglom i maticom i staviti u praznu košnicu, a ostatak popuniti izgrađenim okvirima. Tu košnicu stavimo na mjesto stare pčele iz kojeg je uzeta matica, dok staru košnicu stavimo preko nove iznad matične rešetke . Nakon 9-10 dana svo leglo će biti poklopljeno, a matičnjaci koji su se u međuvremenu izgradili se unište. Stara košnica koja se nalazi iznad nove se premjesti na drugo mjesto i doda joj se sparena matica (mogu se koristiti i zreli matičnjaci ukoliko nema sparene matice).

Paketni rojevi

Formiranje paketnih rojeva je možda i najednostavniji način razmnožavanja, a u nekim zemljama su i  veoma popularni. Može se reći da oni kod nas nijesu još uvijek dovoljno zaživjeli.  Paketni rojevi imaju prednosti u odnosu na ostale oblike vještačkog razmnožavanja a to su:

• Omogućeno je maksimalno uklanjanje varoe
• Lakše i jednostavnije rukovanje
• Zauzimaju manje prostora
• Mogućnost dužeg putovanja itd.

Često se događa da u pčelinjem društvu ima dosta suvišnih nezaposlenih pčela. To su većinom mlade pčele koje su vezane za rad u košnici. Broj ovih pčela u jednom društvu može da prelazi i 15.000. Uklanjanjem ovih pčela neće doći do slabljenja društva. Upravo, ova se činjenica koristi za pravljenje vještačkih rojeva.

Kada se društvo toliko razvilo da prosto kipi od pčela, pristupa se stresanju pčela. Prije stresanja je neophodno pronaći maticu i staviti je u mali kavez sa nekoliko pčela. Stresanje treba obaviti kada je najveći izlet pčela jer će se time dobiti najveći broj mladih pčela. Pčele se mogu stresati direktno u košnicu u kojoj se doda nešto okvira. U novije vrijeme umjesto košnice se upotrebljava određeni sanduk za ovu namjenu sanduk, ili mrežasti kontejner. Na ovaj način se pčele mogu prodavati po težini koja je najčešće od 1 do 1.5 kg. Ovi rojevi su ,dakle, bez legla zbog čega se mogu tretirati sredstvima protiv varoe, a pravilnom primjenom adekvatnog sredstva i potpuno ukloniti varoa.

Pripremio: dipl. ing. polj. Dušan Ivanović