U vremenu kada se sakupljanje gljiva sve više širi, posebno u komercijalne svrhe, savjesno sakupljanje gljiva sve više dolazi do izražaja kao mogućnost njihovog održivog korišćenja. Jedno od najvažnijih gljivarskih pravila prilikom sakupljanja jeste da se sakupljaju samo gljive koje sa sigurnošću možemo da identifikujemo. Zbog mogućnosti zagađenja sa teškim materijama i drugim otrovnim česticama ne preporučuje se sakupljanje u blizini prometnih saobraćajnica ili industrijskih zona grada.
Prilikom sakupljanja najbolje je plodonosno tijelo lagano zaokrenutu (u smjeru kazaljke na satu), a zatim pažljivo izvući iz supstrata, a nastalu rupu zatrpati supstratom iz kojeg gljiva raste. Plodonosna tijela ne treba čupati, jer se na taj način oštećuje micelijum. Zbog mogućnosti pojave parazita i plijesni, rezanje nožem pri dnu drške se ne preporučuje, osim kod gljiva raste na panju ili stablu (kidaju se uz samu koru). Takođe, kada su u pitanju sitnije vrste, kao na primjer, lisičarke, borov mišić i sl., koje imaju micelije veoma blizu površine zemlje ili u samoj stelji, kako se prilikom branja ne bi počupala micelja, preporučuje se korišćenje noža prilikom sakupljanja. Stara, crvljiva i trula plodonosna tijela ne treba sakupljati jer su kvarljiva dok, mlada, tj. nerazvijena mogu biti opasna jer se mogu zamijeniti sa otrovnim vrstama.
Kako bi omogućili stalno pojavljivanje plodonosnih tijela na mjestu sakupljanja preporučuje se ostavljanje najmanje 20% od ukupno nađene količine na tom mjestu. Gljive čine nezamjenljivu komponentu u funkcionisanju ekosistema zbog čega ne treba čupati, gaziti ili šutirati nepoznate i otrovne vrste gljiva. Nakon sakupljanja gljive treba dobro očistiti od ostatka supstrata, a zatim slagati u pletene korpe, ili u platnene i papirne kese. Zbog jake osjetljivosti i mogućnosti kvarenja ne preporučuje se stavljanje u najlonske vrećice iili plastične torbe.
Gljive je najbolje sakupljati rano ujutro. Zbog mogućnosti kvarenja ne treba ih sakupljati po vlažnom vremenu i za vrijeme visokih ljetnjih temperatura. Gljive su jako osjetljive na čuvanje (njihovi proteini su lako razgradljivi), tako da ih nakon sakupljanja treba u što kraćem vremenu preraditi (konzerviranjem, kuvanjem, sušenjem, ili odlaganjem u zamrzivaču). Proces kvarenja kod neobrađenih gljiva počinje nakon 12 sati od sakupljanja.
Pripremio: dipl. ing. polj. Dušan Ivanović
