prije 4 godine

Radovi u voćnjacima u periodu mirovanja vegetacije

Voćnjaci se u ovom periodu nalaze u fazi mirovanja. Shodno tome nema puno posla kao što je to slučaj u toku vegetacije. Ipak i ovaj period treba iskoristiti i obaviti odredjene radove u voćnjacima. Prije svega u ovom periodu treba obratiti pažnju na glodare, zečeve i divljač koji mogu nanijeti ogromnu štetu posebno mladim voćnjacim.

Najopasnije štetočine

Najopasnije štetočine korijena i korijenovog vrata su voluharice i dugorepi miševi, koji nanose štete u kasnu jesen, zimu i rano proljeće. Najčešće napadaju jabuke na vegetativnim podlogama, koje se u najvećem broju slučajeva suše usled oštećenja. Štete mogu biti tolike da unište voćnjak i do 100%. Najbolje bi bilo mlade voćnjake ograditi pletenom žicom kako bi spriječili ulazak divljači. Ukoliko voćari nisu u mogućnosti da to urade, mogu mlada stabla voća zaštiti mrežama ili premazati koru stabla preparatima koji svojim neprijatnim mirisom i ukusom odbijaju životinje. Kao mjera zaštite od miševa, korisno je uklanjati pokošenu travu, jer oni upravo tu prave svoja skloništa. Takođe ovaj period mirovanja vegetacije treba iskoristiti i ukloniti sasušene biljne ostatke iz voćnjaka kako bi spriječili potencijal zaraze sa kretanjem vegetacije. To je od posebnog značaja u voćnjacima gdje je u toku vegetacije bila prisutna Erwinia amylovora, bakterijska plamenjača voća, kao i Monilinia laxa i Monilinia fructigena, koja na stablima tokom cijele zime ostavlja mumuficirane plodove koji su puni inokuluma koji se sprema da ostvari zarazu u narednoj vegetaciji. To posebno važi za one proizvodjače koji imaju veću površinu pod voćem, kako bi blagovremeno završili sve poslove i pripremili se za novu vegetaciju Zimski mrazevi su normalna pojava i oni su za voćke opasni samo pri naglom padu temperature ispod nule, poslije dužeg toplog perioda usled kojeg se biljni sokovi zagrijavaju i počinju da kreću. U toku noći, zbog pada temperature, dolazi do smrzavanja voćnih sokova. Kao posledica toga nastaje pucanje a zatim odlubljivanje i sušenje kore. Ova oštećenja se najčešće javljaju krajem januara i u toku februara a mogu se spriječiti ako se stabla blagovremeno okreče. Okrečena stabla se sporije i slabije zagrijavaju jer bijela boja odbija sunčeve zrake, otežava zagrijavanje debla i tako usporava kretanje sokova. Zato je važno da krečna mješavina bude što belja i da se zadrži što duže.

Krečenje debla

Krečenje debla i dijela ramenih grana preporučuje se kada voćne vrste brzo reaguju na promjene temperature u toku zime. Ova mjera se radi u jesen poslije opadanja lišća, najkasnije do kraja februara. Tako se sprečavaju izmrzline na stablima i uništavaju uzročnici nekih bolesti.

Smješa za krečenje

5 kg negašenog kreča 500 g soli 250 g sumpora 25 litara vode okvirno za mazanje četkom ili 100 litara za prskanje atomizerom/prskalicom Sve to se dobro izmiješa, kreč ugasi vodom i ostavi dan-dva da bi se povećala lepljivost. Kuhinjska so daje lepljivost smješi i bolje prijanjanje za koru prilikom premazivanja, a sumpor ima zaštitno dejstvo.Krečenje se preporučuje samo kada je temperatura iznad nula stepeni, u protivnom, krečna opna bi se smrzla i odmah odvojila od drveta, odnosno kore i stabla. Krečenjem se vrši i dezinfekcija stabla a utiče i na mahovinu i lišajeve. Ne treba zanemariti i to da je masovna pojava lišajeva i mahovine signal da je biljka ili u nepovoljnim uslovima (mikroreljef, mikroklima) ili je u slaboj kondiciji, pa otklanjanjem simptoma nećemo pomoći biljci ako ne otkrijemo uzrok pojave lišajeva i ne otklonimo ga.

Da li proljećno krečenje sprečava pucanje kore?

Proljećno krečenje koje pojedini proizvođači obavljaju u martu i aprilu nema efekat u sprečavanju pucanja kore debla. Opasnost od zimskih mrazeva može se izbjeći i ako se prije podizanja zasada vodi računa o pravilnom izboru položaja i podloge kao i gajenjem otpornijih vrsta i sorti. Naravno, neophodno je vršiti redovne mjere zaštite od bolesti i štetočina.