Korovi su pratioci čovjeka još od praistorijskog doba, odnosno od samog početka bavljenja zemljoradnjom. Iako postoje brojne definicije korova, generalno se može smatrati da su korovi agrofitocenoza svih biljaka, ne samo divljih već i gajenih (samonikli usjevi), koji protiv čovjekove volje rastu zajedno sa gajenom biljkom.
Na Balkanu uzgaja se veliki broj voćnih vrsta u intenzivnim i ekstenzivnim zasadima. U intenzivnim zasadima voća važno mjesto zauzima borba protiv korova. Korovi u voćarskoj proizvodnji mogu nanijeti značajne štete, naročito u mladim zasadima, a i kasnije ako se zemljište u zasadu ne održava. Kod mladih zasada sve korovske vrste, a naročito povijuše (Convolvulus arvensis, Calystegia sepium, Rubus caesius) koje obrastaju i „guše“ sadnice kao i mnoge višegodišnje vrste korova (Agropyrum repens, Cynodon dactylon, Cirsium arvense, Taraxacum officinale...) predstavljaju ozbiljan problem za normalan rast i razvoj mladih voćnih stabala. Generalno, korovi mogu praviti višestruke štete počevši od toga što su veliki potrošači hraniva, kompentitori su gajenim biljkama, mogu da remete vodno-vazdušni režim zemljišta, svojim prisustvom povećavaju vlažnost vazduha i stvaraju povljne uslove za razvoj bolesti i štetočina.
Održavanje zemljišta čistim od korova naročito je važno na zemljištima loše teksture, odnosno pjeskovitim zemljištima koja su inače problematična sa aspekta vodnog režima, naročito u godinama sa manje padavina.
Korovska zajednica voćnjaka zavisi od starosti zasada, načina održavanja zasada i područja (mikroklimata i zemljišta). U mladim, tek podignutim zasadima i zasadima starim par godina preovlađuju korovi okopavina, dok u starijim zasadima dominiraju korovsko-ruderalne-livadske vrste.
U odnosu na vrijeme kretanja vegetacije, u voćnjacima i vinogradima, korove dijelimo na:
- Zimske
- Zimsko-proljećne
- Ranoproljećne
- Poznoproljećne i
- Ljetnje
Sastav korovske flore se mijenja u zavisnosti od agrotehničkih i pomotehničkih mjera njege zasada (uzgojni oblik, razmak redova, ishrana…) Za razvoj voćnjaka poseban problem mogu biti višegodišnji travni korovi: Agropyrum repens, Agrostis stolonifera, Agrostis capillaris, Bromus inermis, Cynodon dactylon, Dactylis
glomerata, Festuca arundinaceae, Lolium perenne, Sorghum halepense, Poa pratensis… kao i druge geofite: Artemisia vulgaris, Cirsium arvense, Plantago spp, Rumex spp, Tanacetum vulgare, Vicia cracca… koje zbog podzemnih organa za vegetativno razmnožavanje tj, rizoma i korjenova snažno konkurišu korjenovoj mreži voćnjaka i vinove loze.
Suzbijanje korova u voćnjaku
Suzbijanje korova u voćnjaku može se sprovoditi agrotehničkim i hemijskim mjerama. Agrotehničke mjere uključuju višekratnu obradu zemljišta kako između redova, tako i unutar redova voćnjaka. Obradom zemljišta uništavaju se korovi u mladim zasadima starim do četiri godine, jer su osjetljivi na herbicide. U zasadima starijim od četiri godine korovi se najčešće suzbijaju primjenom herbicida u zoni reda i međurednom kultivacijom ukoliko međured nije zatravljen, a ukoliko je zatravljen onda se ta površina intenzivno održava košenjem. Za suzbijanje travnih korva u voćnjacima i vinovoj lozi, počev od prve godine starosti zasada, u jednokratnoj ili dvokratnoj primjeni mogu se koristiti preparati na bazi cikloksidima, fluazifop-P-butila i kletodima.
Genralno, za suzbijanje korova u starijim zasadima od četiri godine najčešće se koristi glifosat, kao totalni (neselektivni) translokacioni herbicid ili u kombinaciji sa drugim aktivnim supstancama kao što su 2,4-D i flazasurfuron. Osim obrade zemljišta i primjene herbicida za suzbijanje korova, u zasadima voća i vinove loze mogu se koristiti prirodni (živi, neživi) i sintetički malčevi. Malčevima se može zastirati cijela površina ili samo površina u zoni reda zasada. U proizvodnji jagoda, najčešće se koriste sintetičke polietilenske folije (crna, bijela, srebrna itd.) koje povećavaju i održavaju stabilnu temperaturu i vlažnost zemljišta s jedne strane, odnosno sprječavaju pojavu i rast korova sa druge strane.
