Organska proizvodnja kao manje intenzivan i više ekološki prihvatljiv način poljoprivrednog djelovanja sve više dobija na značaju, kako zbog klimatskih promjena tako i zbog zabrinutosti potrošača za zdravlje. U Evropskoj Uniji kao gigantu popljoprivrede svaka promjena mjerena makar i u najnižim procentima veliki je iskorak za čitav svijet, i put da pratimo trendove.
Na nivou cijele EU primjetan je rast organske proizvodnje (sagledavajući površinu zemljišta koja se nalazi u organskoj proizvodnji) sa 5,9% u 2012. na 8,5% u 2019. godini. To odgovara površini od 13,8 miliona hektara (2019. godina), što je povećanje u odnosu na 2012. od velikih 45,9%. Takođe, rastu koji se oslikava na nivou cijele EU doprinijele su sve članice izuzev Poljske, u kojoj je došlo do smanjenja površina pod organskom proizvodnjom.
Tri glavna giganta EU organske proizvodnje jesu Austrija, Estonija i Švedska. Austrija je godinama prva zahvaljujući povoljnoj agrarnoj politici i svijesti njihovih poljoprivrednika. Ona je dakle prva sa preko 25% poljoprivrednih površina u organskoj proizvodnji. To je ujedno i jedina članica koja (pojedinačno gledano) ispunjava cilj EU da do 2030. na cijeloj teritoriji navedene zajednice bude minimalno 30% površina pod organskom proizvodnjom. Druga je Estonija 22,3% i Švedska sa 20,4%. Sa druge strane tabele nalaze se Irska (1,6%) te Malta (0,5%).
Gotovo polovina ukupne organske poljoprivredne površine nalazilo se u tri Evropske države – Španiji (17,1%), Francuskoj (16,2%) i Italiji (14,4%), što i ne čudi s obzirom na površinu koju ove zemlje zauzimaju. U odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu unutar tih zemalja to izgleda nešto drugačije. Španija obrađuje nešto ispod 10% ukupne poljoprivredne površine koju posjeduje (13. mjesto), Francuska ispod 9% (17. mjesto), a Italija preko 15% što je stavlja na 6. mjesto, odmah iza Češke.
Organska proizvodnja žitarica i svježeg povrća
Površina zemljišta koja se koristi za organsku proizvodnju svježeg povrća iznosila je 205 000 hektara što je tek 0,1% ukupnog poljoprivrednog zemljišta Unije i 1,57% ukupnog zemljišta koje se koristi za organsku proizvodnju, te gotovo 10% od ukupnog poljoprvirednog zemljišta EU koje se koristi samo za proizvodnju povrća.
Gledano u odnosu na ovaj poslednji parameter (površina pod organskom proizvodnjom povrća u odnosu na ukupnu površinu na kojoj se uzgaja povrće (organsko + konvencionalno)) prednjače sledeće EU države:
- Luksemburg ∼ 35%
- Danska ∼ 30%
- Austrija ∼ 25%
Poslednja tri mjesta zauzimaju Češka, Hrvatska i na kraju Rumunija.
Što se tiče površina pod organskim žitaricama situacija je vidno drugačija. Prvo što se da primijetiti jeste značajno veća površina koja se koristi za uzgoj, čak 2,3 miliona hektara što je desetostruko više od površine namijenjene povrtarskoj proizvodnji, i ekvivalent je 1,4% sve poljoprivredne zemlje koja se koristi u EU zajednici. Najveći udio poljoprivrednog zemljišta za organsku proizvodnju ističe se u Austriji, a slijedi Estonija, Švedska i Italija.
» 17,7% zemljišta od ukupnog zemljišta namijenjenog organskoj proizvodnji rezervisano je za žitarice.
Farmeri
Na čelu upravnika (glavnog na koga se vodi farma) u 71,3% slučajeva bili su muškarci (2016.). Više od polovine (57,9%) upravnika bilo je starije od 55 godina, dok je nešto više od 1/10 (10,7%) imalo manje od 40 godina starosti. Ovdje je još jedna karakterika da mladi poljoprivrednici-upravnici posjeduju farme koje imaju veće ekonomske parametre (između ostalog oni upravljaju i farmama veće zemljišne površine). Takođe, gotovo jedna trećina upravnika imala je više od 65 godina starosti, dok su upravnici mlađi od 25 godina činili svega 0,5%.