Suncokret je jednogodišnja biljka, čije botaničko ime Heliantus potiče od grčkih riječi helios (sunce) i anthos (cvijet). Potiče iz Sjeverne Amerike, Perua i Meksika, to je biljka koja ne može živjeti bez sunca, što izražava tako što se tokom dana okreće za suncem. Početkom 16. vijeka misionsri su ga prenijeli iz Amerike u Evropu i već u 17. vijeku se njegovo uzgajanje proširilo čitavom Evropom.
Značaj suncokreta proizilazi iz kvaliteta njegovog sjemena koje je bogato vitaminima, mineralima, vlaknima, mastima i bjelančevinama. Suncokret je u prvom redu uljna, ali i bjelančevinasta kultura. Biološka vrijednost sjemena suncokreta cijeni se prema sadržaju, odnosno prinosu esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina. Zrno suncokreta je važan izvor bioloških bjelančevina koje su bogate esencijalnim aminokiselinama kao što su metionin, cistin i triptofan. Suncokret se koristi u ljudskoj ishrani u vidu ulja, sjemenki, brašna, a takodje koristi se i za prehranu stoke. Kao jedan je od najvažnijih izvora jestivog ulja, njegova količina varira od 25-53% . Preradom sjemenki suncokreta dobija se suncokretovo ulje, koje sadrži vitamine A, D, E i K i omega-6 nezasićene masne kiseline koje pozitivno utiču na zdravlje.
U industrijskoj preradi, suncokretovo ulje je na visokoj cijeni, pri čemu služi za proizvodnju:
- margarina
- majoneza
- biljnih masti
- raznih medicinskih preparata
- konzerviranje raznih prehrambenih proizvoda
- za razna motorna ulja
- za izradu boja koje se sporo suše, lakova, sapuna i dr.
U posljednje vrijeme u nekim zemljama suncokret se počeo koristiti i kao pogonsko gorivo (biodizel) za dizel motore. U ishrani se koriste i glave suncokreta (ostaci od žetve). U zelenom stanju od suncokreta se pravi silaža. Ljuske suncokretovog sjemena i suva stabla se koriste kao ogrijevni materijal. Dobra je medonosna biljka i ljekovita biljka protiv groznice. Ima izuzetan agrotehnički značaj jer rano napušta zemljište i ostavlja ga čistog bez korova.
Uslovi uspijevanja
Suncokret je ratarska kultura sa širokim arealom uzgoja. Dužina vegetacije se krece od 85 do 150 dana. Biljka je kratkog dana pa se moze uzgajati i u drugoj sjetvi. Suncokret je biljka sunca sa izraženim potrebama za intenzivnim dnevnim osvjetljenjem i prema tome u uslovima kratkog dana visina biljaka je manja, cvast je veća i sadržaj ulja u zrnu je veći nego u uslovima dugog dana.
Suncokret je veliki potrošač vode. Najveća potreba za vodom je u fazi intenzivnog porasta, cvjetanja i nalivanja plodova. U ljetnjim mjesecima korjenov sistem veoma dobro snadbijeva biljku vodom i čuva je od suše. Suncokret dobro podnosi zemljišnu i vazdušnu sušu. Suša je najštetnija u fazi cvjetanja i nalivanja zrna. Suncokret sušu dobro podnosi zahvaljujući dobro razvijenom korjenovom sistemu i maljavosti stabla i listova pri čemu se smanjuje transpiracija.
Što se tiče potrebne količine toplote, suncokret klija na 3-5°C dok je optimalna temperatura za nicanje je 20-22 °C. Optimalne temperature za razvoj biljke su 22-24 °C. Temperature preko 25 °C štetno djeluju na sintezu ulja. Nepovoljne su i one manje od 19°C. Ne podnosi jako visoke temperature, a naročito ne u fazi cvjetanja. Temperature iznad 30 °C remete cvjetanje, oplodnju i nalivanje, temperature od oko 40 °C izaziva gubitak klijavosti polena. Dok mlade iznikle biljke izdržavaju kratkotrajne mrazeve od -6 °C dok cvjetovi ugibaju na – 1 °C. Suncokret se gaji na različitim zemljištima, ali najbolje uspijeva na černozemu, aluvijumu i livadskoj crnici. Podnosi siromašnija i malo zaslanjena tla. Jako alkalno, zabareno ili jako pjeskovito zemljište nije pogodno za uzgoj suncokreta. Optimalan pH je 6-6,8.
Agrotehnika
Suncokret ne podnosi monokulturu. Na istoj parceli ga ne bi trebalo sijati 6-7 godina.
Dobri predusjevi za njega su:
- strnjine, naročito ozima pšenica;
- jednogodišnje leguminoze (grašak, pasulj);
- kukuruz.
Loši predusjevi za njega su:
- soja;
- duvan;
- konoplja (zajedničke bolesti).
U intenzivnoj proizvodnji suncokret je dobar predusjev za gotovo sve njivske kulture (rano napušta njivu, ostavlja zemljište nezakorovljeno i u dobrom fizičkom stanju). Osnovnu obradu treba obaviti što ranije, krajem ljeta i početkom jeseni na dubini od 30-35 cm. Obrada u proljeće ne dolazi u obzir. Ako je za predkulturu orano duboko onda se dubina oranja može smanjiti na 25 cm.
Predsjetvenu pripremu u proljeće treba vršiti zatvaranjem brazda, ravnanje i formiranje rastresitog sloja dubine do 10 cm. Predsjetvena priprema se obavlja u proljeće neposredno pred sjetvu da se ne bi gubila zemljišna vlaga. Suncokret ima velike potrebe u hranjivima. Troši mnogo N, P i K jer ima veliku vegetativnu masu. Najaveći uticaj na prinos ima azot, mada veće količine N negativno utiču na prinos i njegov kvalitet. Kalijum je veoma bitan za sadržaj ulja u sjemenu i prinos ulja. Suncokret najbolje prinose daje kada se đubri sa NPK đubrivima.
Količine su sljedeće: N: 60-120 kg; P: 60- 100 kg; K: 40 – 80 kg i Ca: 100-120 kg.
Kada se đubri stajnjakom količine NPK đubriva treba smanjiti. Primjena đubriva vrši se standardno. Danas se sve više izostavlja prihrana suncokreta. Veoma dobro kalijumovo đubrivo predstavlja pepeo od suncokretovih stabljika i primjenjuje se predsjetveno.
Sjeme mora da zadovolji određene preduslove:
- mora biti čisto – najmanje 98%;
- mora biti određene klijavosti – ne manje od 95%;
- ne smije imati sadržaj vlage veći od 13%.
Optimalni rok sjetve je kraj marta – sredina aprila. Suncokret je usjev širokokoredne sjetve. Sije se na dubinu 4-6 cm (na jako suvim zemljištima i do 8cm). Gustina ujseva: 40 – 60 000 biljaka/ha. Sjetva se obavlja sijačicama za kukuruz ili pšenicu ili specijalnim pneumatskim sijačicama za suncokret. Od sjetve do nicanja obično se ne sprovode nikakve mjere (u slučaju suše – valjati rebrastim valjcima, a ako se javi pokorica – valjati laganim drljačama). Od nicanja do žetve:
- drljanje (ako je usjev pregust drljanje poprijeko odmah poslije nicanja na pravac redova)
- kultiviranje
- okopavanje između biljaka u redu (3 puta).
Od ostalih mjera sprovode se sljedeće mjere:
- zaštita od korova (primjenom herbicida, broj kultivacija se smanjuje na jednu);
- navodnjavanje (najbolje brazdama, 2 puta: u fazi intenzivnog porasta i u fazi nalivanja sjemena);
- suzbijanje bolesti i štetočina (fomopsis, plamenjača, žičnjaci, grčice, sovice, hrčkovi, ptice)
Suncokret neravnomjerno sazrijeva i glavice su sklone osipanju i zbog toga žetva može biti:
- jednofazna (primjenom kombajna) – kada donja strana lože cvasti dobije mrku boju;
- višefazna (obavlja se ručno) – kada donja strana lože cvasti dobije žutu boju.
Za žetvu se koriste žitni kombajni uz poseban dodatak – adapter.
Sjeme se u skladištu čuva sa vlažnošću ne većom od 8%, a temperatura sušenja ne smije biti veća od 40 °C. Za silažu se žanje od početka cvjetanja pa do momenta kada procvjeta 2/3 cvjetova u glavici.
