Porijeklo manga se vezuje za područje Mjanmara i Indije a počeo se kultivisati prije više od 4000 godina. Indija se smatra jednom od zemalja gdje se nalaze prirodne šume manga. Indija je vezana za mango svojom kultrurom i folklornom tradicijom i vjerskim obredima.
Mango ( Mangifera indica ) predstavlja trpsko do suptropsko voće koje se pored Indije može naći u Južnoj Americi, Aziji, Africi, za velikog proizvođača se smatra Indija, zatim slijede Kina i Tajvan. Spada u porodicu Anacardiaceae, predstvalja zimzeleno drvo visine 20-40 metara, sa dubokim korijenom i dobro razvijenim površinskim korijenovim sistemom. Deblo manga može dostići u prečniku 90 cm, krošnja je u obliku kišobrana. Posjeduje kopljaste jednostavne naizmjenične zelene listove sa peteljkama dužine 1-12 cm. Dužina lista manga se kreće 16-30 cm, njihova širina iznosi 3-7 cm na cvjetnim granama dok na sterilnim granama mogu dostići dužinu do 50 cm. Mlado lišće je crvenkasto do narandžaste boje, koje poprima tamo zelenu sjajnu boju starenjem. Mali ružičasti do zeleno-bijeli cvjetovi su svega 3-5 mm dugački a široki 1-1,5 mm, nalaze se u formi gustih metlica koje zauzimaju piramidalni oblik, nošeni na dršakamma dužine do 30 cm. Javljaju se oblici sa sa prašnicima i tučkovima a neki posjeduju samo prašnike. Plod manga predstavlja veliku mesnatu koštunicu karakterističnog kljunastog oblika na gornjem dijelu, sastavljen od gustog egzokarpa (kora,) mezokarpa (meso), i spljoštenog endokarpa (koštice), razlikuje se veličinom i oblikom, pa se mogu naći okrugli, ovalni, bubrežasti, srcoliki ali neki mogu biti i izduženi. Veličina manga se kreće od veličine šljive pa do plodova koji mogu dostići masu od 1,8-2,3 kg. Boja ploda može biti crvena do žuta ili čak zelena. Ipak, boja oblik i veličina se razlikuju od vrste, jer postoji 35 vrsta manga, 500 podvrsta, a čak 1000 sorti. Meso je žuto do narandžaste boje, smolasto, sočno, slatkasto sa specifičnim začinskim notama. Sorte koje sadže veći procent vlakana u mesu ili sorte koje su previše mekane za svježu upotrebu, najčešće se koriste u industrijama sokova, džemova i slično. Nezreli plod je zelen, a period sazrijevanja kada poprimi karakterističnu crvenkaso-narandžastu boju, treba od 3-6 mjeseci.
Ovo voće sadrži gotovo sve poznate vitamine i minerale posebno Mg, Zn, Mn, P, Fe, dobar je izvor B1 i B3 vitamina, posjeduje za jedno voće veliki sadržaj aminokiselina (organizam ih sam ne proizvodi već ih unosimo putem hrane), ispred njega je jedino avokado, dobar je izvor vlakana, zadovoljava dnevnu potrebu za vitaminom C, sadrži oko 60 kcal na 100 grama. Dobar je izvor andioksidanasa (mangiferin), pozitivno utiče na izgranju imunog sistema, regulaciju krvnog pritiska, pozitivno utiče na zdravlje očnog aparata, kože, noktiju, digestivnog sistema, poboljšava rad mozga.
Agrotehnika
Mango je otporna biljka kako na sušu tako i na padavine, ali mu ne prija mraz, pa će pri temperaturama u rasponu od 4ᵒC-12ᵒC za posledicu imati uništenje cvjetova i mladih izdanka. U oblastima gdje se gaji uspijeva i na 1200 metara nadmorske visine, dok se komercijalne sorte uzgajaju na 600 metara nadmorske visine. Optimalni uslovi se očekuju pri prosječnim dnevnim temperaturama 24ᵒC до 30 °C i prosječnim godišnjim padavinama 750 i 2500 mm. Pogoduje mu tlo pH vrijednosti 5,5 – 7,5.
Mango se sadi iz direkto iz sjemena ili vegetativnim putem, dok je češće u upotrebi kalemljene kao vid vegetativnog razmnožavanja, sličan postupku koji se koristi u vinogradarstvu, dok su na Floridi razvili poseban postupak kalemljenja. Predusjevi za mango su leguminoze, papaja, guava, šljiva, breskva. Sadnja se obavlja u kišnim oblastima u periodu jul-avgust a u predjelima gdje se vrši navodnjavanje, sadnja se obavlja u periodu februr-mart, u razmacima 10 x 10 m odnosno 12 x 12 m u suvim i vlažnim oblastima. Đubrenje se obavlja NPK đubrivom u prvoj dozi odmah nakon sadnje, a druga u oktobru, folijarno đubrenje se obavlja prije cvjetanja. Mlade biljke se zalivaju često radi pravilnog uspostavljanja rasta, a odrasle biljke treba zalivati 10-15 dana prije zrenja, što pozitivno utiče na prinos, dok se ne preporučuje navodnjavanje 2-3 mjeseca prije cvjetanja, jer može ubrzati vegetativni rast, đubrenje i navodnjavanje se obavljaju odvojeno. Početak plodonošenja se očekuje kroz 5 godina kod kalemljenog manga ili 7-8 godina odnosno 8 – 10 godina, ako je korišćeno sjeme. Produktivni period kalemljenog manga iznosi 40-45 godina nakon čega prinos opada. U prvih pet godina prinos je oko 2-3 kg, u desetoj godinini oko 100 kg a u periodu 20-45 godina, se očekuje 200-600 kg, po stablu godišnje.
Nakon berbe se sprovodi postupak klasiranja, pranja, sušenja, voskiranja, predhlađenja, pakovanja, paletiranja. Pakovanje plodova (8-20 plodova po kutiji) se obavlja u kartonskim ili kutijama od drugog vlaknastog materijala, koje moraju posjedovati rupe za vazduh sa zastupljenošću od 8% površine. Skladištenje se obavlja na 13ᵒC, za neke sorte je potrebno obezbijediti čuvanje na 10ᵒC imajući u vidu kratak period očuvanosti od 2-3 nedjelje na policama supermarketa.
Kako izabrati mango? Vizuelna procjena na osnovu boje nam ne može pomoći pri ocjeni njegove zrlelosti, već je potrebno izabrati onaj plod koji je mekan pod prstima, a svakao izbjegavati mehanički oštećene plodove.
Kako zasaditi drvo manga kućni DIY step by step
Jedna od metoda za uzgoj manga u saksiji je:
1. izabrati zreo mago,
2. odvojiti košticu od mesa
2. košticu oprati i sastrugati zaostalo meso
3. otvoriti košticu i zvaditi sjeme
4. umotati sjeme u bijeli kuhinjski papirnati ubrus
5. poprskati obilno vodom sa obje strane zamotuljka
6. zamotuljak staviti u plastičnu kesu ali da ostane dovoljno vazuha u njoj
7. staviti na toplo mjesto do momenta klijanja
8. proklijalo sjeme položice, postaviti u saksiju sa zemljim i prekriti tankim slojem zemlje odozgo
9. zaliti zasad manga, po potrebi dodati još zemlje ako se zemlja slegla i ostaviti na toplo mjesto do nicanja
Svakako bolji uspjeh se postiže ako imamo sadnicu manga, u tom slučaju treba tražiti patuljastu vrstu poput Mai, Nam, Irvin, Glen, Palmer, gdje drvo dospijeva 2-4 metra visine a plodonosi do osme godine. Prilikom sadnje izabrati zemlju bogatu organskom materijom, saksiju koja ima dovoljno rupa radi drenaže, obezbijediti dovoljno sunčeve svjetlosti 8-10 h ili dnevnog svijetla. Zalivanje je redovno tokom prve godine, a nakon tog perioda, zalivanje obavljati kada 5 cm od površinskog sloja zemlje postane suvo. Mijenjati saksiju prateći dinamiku rasta biljke.
Za šta nam još može poslužiti mago?
Lišće manga u oblastima gdje uspijeva može se koristiti u poljoprivredi kao stočna hrana ili kao prirodni malč obzirom da je prisutno tokom cijele godine, takođe povećava sadžaj organske materije u zemljištu. Lišće manga koje se koristi kao malč, može se koristiti za reparacju zaslanjenih zemljišta, što je pokazalo istraživanje MSSRF iz 1994 gdje je proso uzgajan na zaslanjemom zemljištu, tretiran malčem lišća manga, dao veći prinos od 20% u na odnosu zemljište bez ovog tretmana. Takođe se sporedni proizvodi prerade manga mogu koristiti u ishrani stoke.
BsC biljne proizvodnje Anđelka Milačić