Jagoda se može saditi tokom čitave godine, međutim kada je u pitanju ljetnja sadnja najbolji period je od početka jula do sredine avgusta. Ako se jagoda sadi sredinom jula, naredne godine se postižu visoki prinosi, olakšana je borba protiv korova, manje je širenje virusnih oboljenja, a može se koristiti zemljište sa kojeg je ubran neki prethodni usjev.
Kako bi zasad bio dobar i dao prinos potrebno je da postoje određeni agroekološki uslovi. Jagoda se najbolje razvija na temperaturi oko 24°C. Zalivanje se vrši početkom cvetanja, tokom zrenja i po završetku svih berbi. Nedostatak vode dovodi do smanjenja prinosa i bujnosti.
Prije sadnje neophodno je pripremiti živiće. Za visoke prinose potrebno je da živići budu potpuno zdravi i što bolje razvijeni. Kvalitetan živić ima dobro razvijen korijenov sistem i 3-4 lista sa izraženim tačkama rasta u središtu. Svaki živić treba prethodno dobro pregledati zbog eventualnih oštećenja. Suvo, staro ili oštećeno lišće se odstranjuje, a suve žile se skidaju do svježeg dijela. Neposredno pred sadnju vrši se potapanje korijenovog sistema u kašu napravljenu od svježe balege, zemlje i vode. Ovakav korijenov sistem će se održati u svježem stanju, što će rezultirati povećanim prijemom, boljim porastom i većom rodnošću. Dan prije sadnje poželjno je obaviti navodnjavanje zemljišta. Jagodu je najbolje saditi po oblačnom i tihom vremenu, da bi živići bili što manje izloženi uticaju sunca i vjetra.
Jagoda se može saditi ručno i mašinski. Sadnji prethodi označavanje pravca redova i rastojanja. Posebna pažnja se poklanja dubini na kojoj sa sadi jagoda i zbijenosti zemljišta oko živića. Sadnja živića na lakim i rastresitim zemljištima vrši se 2-3cm dublje, dok na srednje teškim na istoj dubini kao u matičnjaku, treba voditi računa da centralni pupoljak ne bude prekriven zemljom.
Sadnja u redove pogodna je za veće površine i mehanizovanu obradu, jagoda se sadi 60-90cm između redova i 15-30cm u redu. Ovakav način gajenja pogodan je za navodnjavanje. Voda se pušta u brazde do berbe, a za vrijeme berbe naizmjenično u svaku drugu, kako bi brazde služile za prolaz berača.
Dvoredne pantljike predstavljaju odvojene redove na rastojanju 40-60cm, između pantljika 80-120cm. Gajenjem jagode u ovakvim redovima postiže se najveći broj biljaka po jedinici površine i ostvaruju se najveći prinosi.
Sadnja u leje obavlja se na manjim površinama pri čemu su leje široke oko 1,5m sa 3-4 reda, na rastojanju od 40-50cm, razmak između živića je 30cm. Ova sadnja preporučuje se za proizvodnju na okućnicama.
Sadnja na foliji vrši se na većim površinama. Zemljište za gajenje jagode na foliji treba da bude ravno ili malo nagnuto, najviše 3-8%. U zavisnosti od širine folije može se saditi 1-2 reda, dok je širina otvora na foliji za sadnju živića obićno 6-8cm. Uz ovakav način gajenja obavezno je postavljanje sistema kap po kap. Najbolje rezultate kad je u pitanju ovaj sistem gajenja daje sadnja u pantljikama s dva reda, međutim primjenjuje se i troredna sadnja. Kada se primjenjuje dvoredna ili troredna sadnja u pantljike onda rastojanje između živića u redu treba da bude 20-25cm, između redova 40cm, a između pantljika 90-100cm.
Ovakva proizvodnja ima više prednosti sprečava rast korova, povećava toplotu i vlažnost zemljišta, povećava prinos jagode, kvalitet ploda, boja je intenzivnija, sprečava truljenje ploda jer plodovi ne leže na zemlji i ubrzava se sazrijevanje za 4-5 dana.
Nakon sadnje jagode potrebno je održavati zemljište u rastresitom stanju. Obradom se vrši zagrtanje živića koji su plitko posađeni, a zamjena onih koji se nisu primili. U zasadu je obavezno da zemljište bude vlažno, pa je neophodno vršiti često navodnjavanje. Kod ljetnje sadnje dolazi do razvijanja stolona koji usporavaju rast živića, kako bi smo to spriječili vrši se njihovo zakidanje.
Izvor: Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji