Proizvodni pravci
Tri su proizvodna pravca zbog kojih se gaje kunići. To su proizvodnja mesa, proizvodnja krzna i proizvodnja dlake. Danas je u upotrebi veliki broj rasa kako za proizvodnju mesa tako i za ostala dva pravca proizvodnje.
Sistemi držanja
Sistem držanja kunića prilično je sličan sistemu držanja živine. Ovo se naravno odnosi na intenzivnu proizvodnju. Ukoliko se radi o ekstenzivnom načinu ili čak i organskom, tada se kunići uzgajaju na potpuno drugačiji način. Inače, u industrijskim uslovima najčešće se radi o metalnim kavezima dimenzija 60-70 x 80 x 100 cm, sa maksimalno dozvoljenim brojem kunića 5 ili 6, konačne tjelesne mase 2,5 – 2,8 kg.
Kavezni sistem
Prostirka
Za prostirku se mogu koristiti gotovo svi materijali koji se koriste inače kod ostalih domaćih životinja (sijeno, piljevina, pijesak). Prostirka se mora mijenjati svake sedmice zbog mogućnosti pojave parazita. Takođe postoji mogućnost držanja na daščanoj ili nekoj drugoj tvrdoj podlozi, međutim u našim podnebljima se ne preporučuju takvi sistemi – zbog povećane vlažnosti vazduha.
Potrebe za hranljivim materijama
Kod potreba za hranljivim materijama treba se voditi prije svega fiziološkim stanjem u kojem se nalazi jedinka, ali i kategorijom kojoj pripada životinja. Potpuno su drugačije potrebe tovnih kunića, priplodnih ženki, mladih kunića u uzrastu koji slijedi nakon odbića (period intenzivnog porasta mladih jedinki) i priplodnih mužjaka.
» Proteini su esencijalni za porast, nesvarljiva vlakna za zdravlje crijeva, a minerali i vitamini za izgradnju pojednih djelova tijela i kao sastojci važnih enzima. «
Priplodne ženke u laktaciji
Za priplodne ženke koje su u laktaciji, a čija proizvodnja mlijeka može iznositi i do 300 g/dan, treba osigurati koncentrovanu hranu – bogatu energijom, proteinima i vitaminima i mineralima. Sadržaj sirovih proteina u njihovoj ishrani treba da iznosi 18%, a prilikom odbića kunića svega 15%. Detaljan pregled u hranljivim materijama, vitaminima i mineralima slijedi u nastavku:
- Energija = 2 650 kCal/kg SE*
- Proteini = 18%
- Masti = 4-5%
- Nesvarljiva sirova vlakna = 10%
- ADF* = 14%
*svarljiva energija; *kisela deterdžent vlakna.
Minerali i vitamini:
- Ca (%): 1,20 vit. A (IU/kg) = 10 000
- P (%): 0,50 vit. D (IU/kg) = 1 000
- K (%): 0,90 vit. E (ppm) = 50
- Na (%):0,30 vit. K (ppm) = 2
- Cl (%): 0,30
- Mg (%):0,25
______________________________________________________________________________________________________
Priplodne ženke van laktacije
- Energija = 2 400 kCal/kg SE
- Proteini = 15%
- Masti = 3%
- Nesvarljiva sirova vlakna = 14%
- ADF = 20%
- Ca (%): 1,00 vit. A (IU/kg) = 10 000 vit. B2 (ppm) = 6
- P (%): 0,50 vit. D (IU/kg) = 1 000 vit. B6 (ppm) = 2
- K (%): 0,60 vit. E (ppm) = 50 vit. B12 (ppm) = 0,01
- Na (%):0,30 vit. K (ppm) = 2 folna kiselina (ppm) = 5
- Cl (%): 0,30 vit. C (ppm) = 0 pantotenska kiselina (ppm) = 20
- Mg (%):0,25 vit. B1 (ppm) = 2 niacin (ppm) = 50
Mladi kunići u porastu
Ishrana im se pretežno bazira na mlijeku majke. Takođe, prilikom prihranjivanja mladih kunića, a naročito kunića u periodu odbića 20 do 40 dana, treba izbjegavati preveliku količinu skroba. Naime, zbog slabe iskoristivosti istog, i mogućih problema sa varenjem koje skrob može izazvati, ne preporučuje se više do 12 do 13% skroba u ishrani.
______________________________________________________________________________________________________
Mladi kunići (4. do 12. nedjelja)
Ishrana mladih kunića treba da prati ishranu priplodnih ženki koje nijesu u laktaciji. To drugim riječima znači da je njihova ishrana nešto više bogatija u hranljivim i ostalim materijama u odnosu na ishranu mladih kunića u porastu.
- Energija = 2 500 kCal/kg SE
- Proteini = 16%
- Masti = 3-5%
- Nesvarljiva sirova vlakna = 12%
- ADF* = 18%
Minerali i vitamini:
- Ca (%): 0,40 vit. A (IU/kg) = 6 000 vit. B2 (ppm) = 6
- P (%): 0,30 vit. D (IU/kg) = 1 000 vit. B6 (ppm) = 2
- K (%): 0,60 vit. E (ppm) = 50 vit. B12 (ppm) = 0,01
- Na (%):0,30 vit. K (ppm) = 0 folna kiselina (ppm) = 5
- Cl (%): 0,30 vit. C (ppm) = 0 pantotenska kiselina (ppm) = 20
- Mg (%):0,25 vit. B1 (ppm) = 2 niacin (ppm) = 50
______________________________________________________________________________________________________
Priplodni mužjak
Priplodni mužjak kunića je gotovo potpuno završio porast i tjelesni razvoj, pa njemu ne treba dijeta koja će potencirati rast, jer se to može negativno odraziti kako na njegovu priplodnu vrijednost tako i na ekonomičnost same proizvonje.
» I za industrijsku proizvodnju kunića karakteristično je VO (vještačko osjemenjavanje). «
Oblik i vrsta hrane
Oblik hrane koja se daje kunićima bilo kojeg uzrasta ima velikog uticaja na njihov porast, a kroz povećanu konzumaciju. Zaista, istražiavanja rađena u SAD-u na kalifornijskim kunićima starosti 5. do 12. nedjelje, pokazala su da je ishrana koja se sprovodi peletima daleko interensantnija za konzumiranje. To dovodi do veće konzumacije, i do većeg dnevnog prirasta. Pa ipak, isto istraživanje daje na znanje da je najoptimalnija dužina peleta 5mm, i da veća dužina istih povećava konzumaciju ali ne dovodi do povećanja prirasta.
Od hraniva može se koristti veliki broj biljnih vrsta. Tu spadaju: lucerka, sijeno, ovas, ječam. Na tržištu postoje i neke od smješe koje su kompletne i koje su namijene različitim kategorijama jedinki.
» Mladi kunići hranjeni ad libitum dostižu pubertet 3x brže od onih hranjenih na 75% od maksimuma ishrane. «
Fiziologija reprodukcije
Polna zrelost mužjaka
Uslovljena je većim brojem faktora, među kojima primat ima rasa. Osim rase veliki uticaj ima i geografska širina i sa njom povezana temperatura. Tako imamo primjer gdje polnu zrelost izraženu kroz maksimalnu produkciju ejakulata Novozelandski bijeli kunići postižu sa nekih 32. nedjelje. On se može koristiti i već sa 20. nedjelja starosti, a znake polne zrelosti on iskazuje već sa 60 dana kada je ipak prerano puštati ga u priplod.
Sve u svemu, ovu rasa treba početi pripuštati sa 135 dana starosti. Generalno ostale rase mužjaka pripuštaju se u dobi od 3 pa do 6 mjeseci starosti. Maksimalna proizvodnja sperme postiže se kada se priplodnjak koristi jednom dnevno, a znatnije opada ako se koristi više od jednom dnevno.
Polna zrelost ženki
Početak puberteta kod ženki uvelike varira i zavisi od:
- Rase – Kod malih i srednjih rasa početak puberteta počinje sa četiri do šest mjeseci, dok kod krupnih rasa on ide i do osam mjeseci. Na području Evrope ženke se pare sa 120 do 130 dana.
- Tjelesnog razvoja – kao i kod domaćih životinja. Brži tjelesni rast i razvoj idu ruku pod ruku sa ranijim početkom postizanja puberteta i ranijeg osjemenjavanja ili pripuštanja.
Ono što važi generalno za većinu populacije kunića (ne nikako na pojedine rase) jeste da ih ne treba pripuštati prije negoli postignu 80% tjelesne mase odrasle jedinke.
Ekstenzivno držanje kunića
Parenje
Parenje kod kunića može biti prirodno – pripust ili kroz primjenu VO – vještačko osjemenjavanje. VO ima niz prednosti o kojima ovdje neće biti riječi jer se radi o približno isitm prednostima koje se javljaju i kod ostalih domaćih životinja. Ipak primjena VO karakteristična je za industrijske sisteme kojih kod nas još uvijek nema.
Smatra se da je ženka kunića u estrusu tokom čitave godine. Ovulacija se kod njih javlja tek nakon parenja. Zbog toga se takođe smatra da je ženka u estrusu kada prihvata parenje, a u diestrusu kada ga odbija.
» Crvena vuvla je značajan pokazatelj, ali ne i dokaz estrusa kod ženki. Takođe treba pratiti ponašanje ženki. Ona, kada je u estrusu zauzima karaktetrističan stav (spuštena leđa i podignut zadnji dio tjela), dok kada se nalazi u diestrusu zauzima čučeći položaj u ćošku kaveza ili čak pokazuje i agresiju prema mužjaku. «
Na svakih 20 ženki dolazi 1 mužjak, a graviditet kod kunića iznosi između 29 i 31 dana.
Osvjetljenje i temperaturni režim
Stepen osvijetljenosti prostorije u kojoj se uzgajaju kunići najznačajniji je za priplodna grla. Upravo odnjega i od i dužine osvjetljenja umnogome će zavisiti vrijeme postizanja polne zrelosti. Sa druge strane, kod tovnih kunića osvijetljenje je manje bitno ali nije nebitno. Kod ove kategorije treba se pridržavati nešto nižeg stepena osvijeltjneosti, kako bi se uticalo na manju aktivnost životinja i veći prirast.
Smatra se da je najbolje osvjetljenje ograničiti na 16 sati na dan. Jačina osvjetljenja treba biti između 30 i 40 lux-a. Za mlade kuniće (pa i za tov) potrebno je svega 5 do 10 lux-a.
O kunićima se može pisati još mnogo toga. Od tradicionalnih rasa, preko savremenih hibrida sve do kvalitetnog mesa i krzna koje daju. Kunići su profitabilne životinje sa brzim porastom, velikom reproduktivnom sposobnošću, odličnom konverzijom hrane (1:3,7), i mnogim drugim prednostima.
