Temperament izražava nervno stanje i nervne funkcije životinja, odnosno stepen osjetljivosti i uzbudljivosti i način reakcije organizama za spoljne i unutrašnje nadražaje. U vezi je sa konstitucijom životinja i funkcijom njihovih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. Temperament kod domaćih životinja je nasljednog karaktera.
Pored konstitucije, temeperament životinje zavisi od:
- Vrste i rase, odnosno nasljednih osobina;
- Pola, odnosno djelovanje hormona;
- Starosti;
- Ishrane i njege;
- Načina upotrebe.
Različite vrste i rase imaju različiti temperament. Najjače je izražen kod konja, a najslabije u ovaca i pataka. Ovce i magarci imaju mirniji temperament nego koze, svinje i toplokrni konji, dok su guske živahnije nego patke.
Primitivne rase domaćih životinja su temperamentije nego plemenite, jer je temperament domestikacijom životinja osjetno ublažen. Muška nekastrirana grla su redovno temperamentnija nego ženska. Kastriranjem temperament se značajno mijenja, životinje postaju mirnije, bolje se tove, a i podesnije su za rad, jer je s njima lakše rukovati. Po pravu mlada grla su temperamentnija od starih.
Životinje koje se pretjerano upotrebljavaju za rad imaju drugačiji temperament, nego one koje se umjereno koriste i sa kojima se pravilno postupa. Od temperamenta životinje treba razlikovati ćud i narav. Ćud izražava društveni život bića.
Sve životinje različitih tipova konstitucije i različitog temperamenta mogu biti zloćudni.
Zloćudnost može biti nasljedna ili stečena, usljed nepravilnog postupka sa životinjama. Pravilnim postupkom sa životinjama, pogotovu sa mladim grlim, zla ćud se može popraviti i obrnuto, nepravilnim postupcima ( najčešće maltretiranjem) od dobrodućnih grla mogu se stvoriti zloćudne. U selekcijskom radu kod izbora grla za priplod treba zanti da ona prenose predispoziciju za ćud. To praktično znači da zloćudne životinje ne treba koristiti za dalju reprodukciju.
Značaj konstitucije u izboru i procjeni priplodnih životinja
Poznavanje konstitucije je od izvanredno velikog značaja za pravilnu procjenu njihove priplodne vrijednossti i donošenje suda prilikom selekcije. Na osnovu dobrog poznavanja tipova konstitucije mogu se za priplod odabrati ona grla koja će najbolje odgovarati za različite proizvodne svrhe. Ako se prilikom selekcijskog rada ne pokloni dovoljno pažnje procjeni konstitucije može doći do loših posljedica. Usljed jednostrane selekcije na visoku proizvodnju domaćih životinja, ne vodeći pri tom dovoljno računa o konstituciji , javljaju se različiti vidovi prefinjenosti zbog čega je napušteno gajenje odličnih rasa.
Brojni primjeri iz prakse pokazuju da u stočarstvu ne treba svu pažnju usmjeriti samo na visoku proizvodnju, sprovodeći pri tom jednostranu selekciju na visoku proizvodnost kroz duži niz generacija, već da treba nastojati da se odgaje takve životinje koje će imati tipične karakteristike odgovarajuće konstitucije, jer se samo tako od gajenja domaćih životinja.
