Kako se u današnjici proizvede velika količina biorazgradivog otpada koji se tretira kao niskovrijedan materijal, poželjno je da se razmišljanje usmjeri u pravcu efikasnog i praktičnog iskorištavanja istog.

Kompostiranje predstavlja vrlo efikasan i praktičan način iskorištavanja organskog otpada koji može imati različito porijeklo. Konkretno kompostiranje je proces hemijske i mikrobiološke razgranje organske materije iz otpada pri čemu se kao krajnji produkt dobija đubrivo odnosno kompost koji je bogat biljci potrebnim materijama.

Kako se u praksi dobija kompost?

Kompost se dobija u kompostištu, sastavljanjem određene količine vlažne i suve odnosno smeđe i zelene organske materije koja se ostavlja određeni vremenski period kako bi se izvršili svi hemijski i mikrobiološki procesi potebni za dobijanje komposta.

Kada započeti kompostiranje i koliko ono traje?

Kompostiranje se može započeti u bilo kojem dijelu godine. Zima i nije toliko preporučljiva zbog nedostatka sastojaka za kompostiranje ali ako je kompostište već formirano sastojci se mogu i tada dodavati. Vrijeme trajanja nije statično tako da kompostiranje može trajati od nekoliko mjeseci do 2 godine u zavisnosti koliko brzo prelazi iz faze u fazu, kolika je količina kompostne mase, kolike su spoljašnje temperature i sl. .

Gdje i u čemu kompostirati?

Prije svega na posjedu se mora odrediti pogodno mjesto za lokalizovanje kompostišta, najbolje je da se ono nalazi na prihvatljivom rastojanju između stambenog objekta i mjesta gdje će se kompost, kao krajnji produkt, iskorištavati. Smješten na takovom mjesu, pogodan je za skupljanje otpada kako iz stambenih tako i iz spoljašnjih prostora. Poželjno je da kompostište bude zaklonjeno od vjetra i djelimično zasijenjeno kako bi se optimizovala temperatura. Površina koju kompostište zauzima iznosi 2-3m² ili više, zavisno od količine otpada..

Kompostište se može formirati direktno na zemlji pri čemu se kao prvi sloj stavljaju materijali koji omogućavaju laku drenažu, prozračivanje i prodor mikroorganizama. Usitnjena slama ili grančice su pogodni sastojci prvog sloja, zatim se naizmjenično slažu slojevi vlažnog i suvog otpada u debljini od oko 20cm.

Kompostni “bankovi” mogu biti napravljeni od drveta, u tu svrhu mogu poslužiti obične palete ili komposteri dostupni na tržištu. Za manje posjede pogodne su zatvorene crne kante koje se brzo zagrijavaju na suncu i tako se ubrzavaju procesi prerade otpada u kompost.

Postoji mogućnost kompostiranja u jamama dubine najmanje oko 30 cm i širine 1.5-3.0 m  ova mogućnost je povoljna za sušnije krajeve jer se na ovaj način bolje zadržava voda a time i održava optimalna vlažnost komposta. Ukoliko se praktikuje u kišnim predjelima lako dolazi do zasićenja komposta vodom, mikroorganizmi ne dobijaju dovoljne količine O2 (smanjuje se njihova aktivnost) a pored toga može doći do ispiranja hranjivih materija iz komposta.

U razvijenijim zemljama koriste se savremeni meghanički komposteri čija je upotreba dosta mehanizovanija i praktičnija.

Kako pravilno odlagati otpad u kompostištu?

Ukoliko se svakodnevno vrši dodavanje otpada, na većim kompostištima, poželjno bi ga bilo formirati u vidu trostrukog kompostišta. Prvi dio služi za svježi materijal, drugi dio je za ranije prikupljeni materijal koji dozrijeva, a treći je onaj koji je u odmakloj fazi dozrijevanja. Rastresanje komposta povremeno treba izvršiti.

Kompost je spreman za upotrebu kada se utvrdi da u njemu neka vrsta sjemena (zelena salata) brzo proklija i razvije se u snažnu biljku. Kompost na jednoj gomili se slaže ukoliko se u jednoj sezoni može prikupiti dovoljna količina otpada i u tom slučaju je neophodno samo obezbijediti dobru aeraciju.

Da li treba vršiti aeraciju kompostne mase tokom kompostiranja?

Shodno tome da se u kompostnoj masi pri dobijanju komposta vrše aerobni procesi (mikrobiološki i hemijski procesi pri kojima je prisustvo O2 obavezno ) prozračivanje komposta je vrlo važna propratna radnja.

Aeracija kompostne mase se treba vršiti iz više razloga:

  • da bi se zadovoljile potrebe hemijskih i mikrobiolških reakcija za O2
  • da bi se uklonila suvišna voda
  • da bi se uklonio višak toplote koji nastaje tokom raspadanja

Aeracija se vrši po principu da spoljni slojevi  bogati kiseonikom budu prebačeni u središte mase gdje će dopremiti kiseonik potreban mikroorganizmima kako bi mogli da nesmetano prerađuju otpad. Pored toga će otpad koji je do tada bilo u spoljašnjim slojevima biti izložen visokim temperaturama a time i svim potrebnim procesima prerade.

Koje su to faze kompostiranja?

Kao što se već moglo zaključiti mikroorganizmi su glavni nosioci procesa kompostiranja pa se zbog toga pri ovom procesu nastoje obezbijediti povoljni uslovi za njihovu aktivnost. Kjučni faktori su temperatura, vlažnost, prisustvo kiseonika i hranjivih materija.

Smatra se da postoje 4 ključne faze kompostiranja i one su vezane za različite grupe mikroorganizama.

  • Prva (mezofilna) faza je vezana za mikroorganizme koji opstaju na temperaturama od 25-45 C° i predstavlja početak fizičkog razgrađivanja otpada, traje nekoliko dana, temperatura se postepeno povećava, ulogu preuzimaju mikroorganizmi koji favorizuju veće temperature i kompostiranje prelazi u drugu fazu
  • Druga (termofilna) faza odvija se u trajanju od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, kao što je pomenuto odvija se pri većim temperaturama kada se složene organske materije razlažu na prostije. Važno je održati temperaturu (metodom aeracija) do 65 C° jer ako bi prešla tu granicu došlo bi do odumiranja poželjnih mikroorganizama.
  • Treća faza (faza hlađenja) nastaje kada temperature komposta počinje da opada, mezofilni mikroorganizmi su preradili sve njima dostupne materije poslije toga kompost naseljavaju drugi mikroorganizmi. Gljivice u ovoj fazi imaju važnu ulogu jer su sposobne da prerade materije koje predhodni mikroorganizmi nisu bili u mogućnosti. Lignin je primjer takve materije, to je u stvari složeni šećer koji se nalazi u ćelijskim zidovima biljaka, pored lignin tu su celuloza, pektin..
  • Četvrta faza (faza sazrijavanja) vrlo važna faza koja traje i do desetak mjeseci od termofilnog stadijuma, smatra se da patogeni mikroorganizmi izloženi mikrobiološkoj konkurenciji u kompostu odumiru, a mikrobiološka aktivnost traje sve dok ima materija za razgradnju.

Šta kompostirati a šta ne?

Što su materijali u kompostu raznolikiji to će kompost biti bogatiji hranjivim materijama i mikroorganizmima. Postoji podjela na smeđe i zelene sastojke komposta, smeđi koji su bogati ugljen-dioksidom i zeleni sastojci bogati azotom,

Cilj je više smeđe materije nego zelene; odnos 2/3 prema 1/3 je odličan. Smeđa materija uključuje slamu, grane sakupljene od orezivanja, piljevinu ili drvnu strugotinu iz neobrađenog drveta, lišće, borove iglice, biljke uklonjene sa kraja vegetacije i usitnjeni papir. Zelenu materiju uglavnom čine sveži biljni ostatci.

Nije poželjno kompostirati sledeće sastojke: meso, morske plodove, jaja ili živinu (problemi sa mirisom i štetočinama), mliječne proizvode (problemi sa mirisom i štetočinama), masti i ulja (problem sa mirisom i štetočinama), masti i ulja (problemi sa mirisom i štetočinama), bolesne ili insekticidne biljke (bolesti ili insekti se lako proširiti iz komposta na kulterne biljke), otpad kućnih ljubimaca (izmet pasa ili mačaka jer može sadržavati parazite ili klice koje takođe mogu kontaminirati kulture biljke), otpad iz dvorišta tretiran pesticidima (mogu ubiti organizme poželjne za kompostiranje), listovi ili grančice crnog oraha (supstance štetne za biljke), korove sa sjemenskim glavama.

Važna napomena! Ukoliko je voće tretirano pesticidima postoji mogućnost da otpad koji potiče od istog voća takođe sadrži ostatke pesticida pa ga nije poželjno koristiti kao materijal za kompostiranje. Posebnu pažnju treba obratiti na kore citrusa, banana i sl…

Koje su dobrobiti upotrebe komposta?

Ušteda novca, smanjena upotreba hemijskih đubriva, poboljšana plodnost i struktura zemljišta, regulisan Ph zemljišta, očuvanje vlažnosti zemljišta, manje ispiranje hraniva u odnosu na hemijska đubriva, ekološki efekat na okolinu, put ubotrebe u organskoj proizvodnji.

Dakle kompostiranje je odličan način da se smanji količina organskog otpada a da se pri tome dobiju velike koristi pogotovo u poljoprivredi jer produkti kompostiranja imaju visoku hranjivu vrijednost za biljke I mogu biti primjenjivani u održivoj poljoprivredi.

Pripremila: dipl. ing. polj. Valentina Stanišić