Pčele su važne ne samo zbog svojih zdravih proizvoda, već i kao oprašivači koji povećavaju prinose usjeva, poboljšavaju kvalitet voća i na kraju generišu prihode za poljoprivrednike. Zbog toga se pesticidi moraju koristiti oprezno kako bi se izbjeglo trovanje pčela, a savjet je da proizvođači koriste raspršivače sa odgovarajućim mlaznicama, da prskaju rano ujutro ili kasno noću kada pčele nisu aktivne i izbjegavaju prskanje iz aviona.
Pčele su sastavni dio ekosistema planete Zemlje milionima godina. Vrijedno oprašuju biljke i proizvode slatki, ljekoviti, zlatni sirup koji nazivamo medom. Ovi leteći insekti oprašuju više od 80% biljaka koje koristimo u ishrani i od pčela zavisi svaki treći zalogaj hrane koju jedemo. Pčelama možemo da zahvalimo na nekim našim najomiljenijim namirnicama poput jabuka, kajsija, breskvi, trešanja, krušaka, jagoda, mandarina, lubenica, kivija, brusnice, borovnice, grožđa, oraha, badema, krastavca, paradajza i mnogih drugih.
Pčele oprašuju i biljke koje se koriste u ishrani stoke poput djeteline i lucerke, pa imaju značajnu ulogu u proizvodnji mesa i mlijeka. Na kraju, pčele proizvode med – vrlo korisnu i ljekovitu namirnicu, kao i pčelinji vosak koji se koristi još od doba starih Grka i Rimljana.

Uloga pčela u industriji i razvoju
Isprva, neki od nas možda ne bi mogli da povežu pčele i ekonomski razvoj. Ipak to je istina- pčele su važne za mnoge grane industrije: prehrambena industrija: proizvodnja sokova, alkoholnih i bezalkoholnih pića, industrija mesa i mlijeka i dr. Pčelinji vosak nezamjenljiv je u industriji čelika, optičkoj industriji, proizvodnji voskovnih boja itd. Velike količine voska koriste se i u industriji kože, drveta i hartije. Industrija tekstila takođe zavisi od pčela- pčele su važne u oprašivanju pamuka i lana koji su najrasprostranjeniji prirodni materijali za proizvodnju tekstila. Farmaceutska i kozmetička industrija često koriste med i pčelinji vosak zbog njihovog blagotvornog dejstva za ljudski organizam.
Upotreba pesticida koji su toksični za pčele je potpuno zabranjena tokom cvjetanja u bilo koje doba dana, što znači da se takvi pesticidi ne smiju primjenjivati ni uveče ni rano ujutru. Kada se koriste sredstva za zaštitu bilja, važno je da se poštuju propisana koncentracija i vrijeme karence, kao i da se primjenjuju u skladu sa registracijom, deklaracijom i uputstvom za upotrebu. Apel je na poljoprivrednim proizvođačima da prvo suzbiju korov u voćnjacima, čak i kada primjenjuju sredstva za zaštitu bilja koja su toksična za pčele, za usjeve koji nisu u cvijetu. Poljoprivrednici i pčelari treba da sarađuju kako bi obezbijedili pravilnu primjenu pesticida, posebno insekticida koji su toksični za pčele. Osim toga, košenje bi trebalo da se koristi kako bi se održavala područja na kojima pčele najčešće sakupljaju hranu. Kanali bi trebalo da se tretiraju herbicidima koji su manje štetni za pčele, ali treba biti oprezan kako bi se osiguralo da miris herbicida ne otjera pčele od košnica. Pčelari i poljoprivrednici takođe bi trebalo da obavještavaju jedni druge o svojim aktivnostima, posebno kada se primjenjuju pesticidi.
Zbog svega ovoga moramo upamtiti da od pčela zavisi opstanak zdravih ekosistema, opstanak ljudi i životinja, opstanak svijeta koji poznajemo.