Piše:
Rajko Grozdanić, dipl. ing. poljoprivrede
Podizanje voćnjaka je veoma odgovoran posao koji ne trpi improvizacije, pogotovo ukoliko se radi o proizvodnom zasadu. Ukoliko se određene operacije i mjere ne sprovedu u potpunosti ili se naprave propusti, takvi zasadi ne mogu dati očekivan rod i kvalitet plodova, a sama proizvođačka cijena voća je veća nego kod uredno podignitih zasada.
Sanacija i dovođenje u red takvih zasada zahtijeva velika ulaganja što dodatno poskupljuje troškove proizvodnje. Da bi se ovakve mjere izbjegle, prilikom podizanja voćnjaka pažnju treba posebno obratiti na sledeće mjere.
Pedološko-hemijska analiza zemljišta
Ovo je veoma bitna mjera, koju je potrebno uraditi prije samog podizanja voćnjaka, kao uostalom i prilikom podizanja svakog višegodišnjeg zasada. Sa parcele koja je određena za budući voćnjak, uzima se reprezentativni uzorak zemljišta koji se dostavlja laboratoriji za pedologiju na ispitivanje. Uz zahtjev koji sadrži podatke o vlasniku zemljišta potrebno je dostaviti površinu parcele, šta je bilo prethodni usjev kao i koja voćna kultura se želi posaditi.
Uzimanje zemljišta na analizu
Rezultati analize će dati jasnu sliku o obezbijeđenosti zemljišta sa odgovarajućim sadržajem neophodnih hraniva i ostalim karakteristikama zemljišta (struktura, pH, sadržaj organske materije i sl). Takodje vlasnik zemljišta će dobiti i preporuku za popravku plodnosti zemljišta sa određenom vrstom organskih i mineralnih đubriva, kako bi njihov sadržaj u zemljištu bio u optimumu za voćnu kulturu koja se želi posaditi.
Kvalitetna obrada zemljišta
Obradu zemljišta potrebno je obaviti nekoliko mjeseci prije sadnje. Obradu treba izvršiti što dublje, sa velikim plugovima. Ova mjera poznata je pod nazivom rigolovanje. Neposredno prije rigolovanja po parceli je potrebno rasturiti preporučena količina organskih ( najbolje dobro zgoreo stajnjak) i mineralnih djubriva. Rigolovanje se obavlja plugovima rigolerima na dubini od 40-70 cm. U needostatku ovih plugova, obradu je moguće izvesti i jednobraznim plugom, što dublje.
Ukoliko je oranični sloj plitak, oranje se vrši na dubinu do 30 cm. Dok se do potrebne dubine vrši podrivanje zemljišta. Rigolovanje, odnosno oranje ne treba sprovoditi ako je zemljište previše vlažno ili suvo. Nakon izvršene obrade, zemljište treba ostaviti 1-2 mjeseca da se dobro slegne, nakon čega treba izvršiti frezanje i ravnanje parcele ukoliko je to potrebno. Na ovaj način se stvara optimalan vodno-vazdušni režim na dubini na kojoj će se nalaziti gro korijenovog sistema.
Pravilna sadnja
Nakon odabira voćne vrste, potrebno je izabrati i odgovarajuću podlogu na koju je voćka okalemljena. U zavisnosti od bujnosti podloge i same sorte voćaka zavisi i gustina sadnje pa se na osnovu toga planira i potrebna količina sadnog materijala.
Tako, na primjer kod jabuke, ukoliko se radi o slabo bujnim podlogama ( M-9, M-26), a kao izgojni oblik se koristi recimo vretenasti žbun ili slični uzgojni oblik u intenzivnoj proizvodnji ( vitko vreteno, super-vreteno), razmak sadnje se kreće od 0,4-0,8 m u redu, dok je međuredni razmak 2,5-3,0 m u zavisnosti od mehanizacije koja če se koristiti u voćnjaku. Ukoliko je mehanizacija veća i međuredni razmak mora biti veći kako prolaskom mehanizacije između redova ne bi dolazilo do oštećenja na voćkama.
Kod srednje bujnih podloga razmak sadnje je veći i iznosi 3,0-3,5 m u redu, odnosno 3,0-3,5 m. Red od reda, u zavisnosti od uzgojnog oblika koji će se formirati. Kod bujnih podloga, to rastojanje je još veće i kreće se od 4,5-6,0 m u redu, odnosno 6,0-8,0 m red od reda.
U zasadima za intenzivnu proizvodnju preporučuje se gušća sadnja na kojima voćke brže prorode, lakše je obavljanje svih potrebnih agrotehničkih mjera i ekonomičnija je proizvodnja.
Prije same sadnje potrebno je napraviti i plan sadnje tako što će raspored vodećih sorti i sorti oprašivača biti optimalan, posebno kod stranooplodnih voćnih vrsta (jabuka, kruška, većina trešanja i višanja, šljiva, orah, lijeska, badem). Na ovaj način stvaraju se preduslovi za kvalitetno zametanje plodova. U vrijeme cvjetanja u zasad je poželjno unijeti pčelinja društva, tako da se na ovaj način povećava količina, kvalitet i krupnoća zametnutih plodova.
Da bi se izbjegle navedene greške greške koje se prave neodgovarajućim izborom sorti i podloga, kao i rastojanja sadnje, prije podizanja voćnjaka potrebno je konsultovati stručnjake iz oblasti voćarstva.
Sadnja sadnica voćaka vrši se po prethodno napravljenom planu vodećih i sorti oprašivača. Ukoliko se neposredno prije sadnje dodaju organska i mineralna đubriva treba voditi računa da ona ne dođu u direktan kontakt sa korijenom sadnice. Sadnice se mogu saditi u ručno pripremljene jamiće, a ukoliko se radi o većim površinama, moguće je jamiće kopati mehanizovano.
Prilikom sadnje naročito se mora voditi računa da kalem (spojno mjesto podloge i voćke), mora nakon sadnje biti 3-5 cm iznad površine zemlje. Nakon izvršene sadnje, potrebno je dobro nagaziti zemlju oko same sadnice i zaliti ih. Na ovaj način se omogućava što bolji kontakt zemlje i korijenovog sistema i istiskuje vazduh iz zemljišta, što olakšava bolje ukorijenjavanje sadnice i bolji prijem.
Ukoliko se uz posađenu sadnicu postavlja kolac, on se postavlja sa sjeverne strane, dovoljno odmaknut od sadnice. Kolac ne treba da bude predebeo, napravljen od čvršćeg materijala i pravilno povezan sa sadnicom
( najbolje sistemom takozvane „osmice“).
Nakon sadnje, u zavisnosti od uzgojnog oblika koji se želi formirati, vrši se prekraćivanje sadnica. U godinama formiranja uzgojnog oblika zimskom i zelenom rezidbom, pravilnim razvođenjem i rasporedom ostavljenih grana formira se uzgojni oblik. Međuredni razmak u voćnjaku može se obrađivati ili ostati zatravljen.
Pravilno sprovedene sve ove mjere, uz primjenu svih agrotehničkih mjera u eksploataciji zasada su dobar preduslov da se u voćnjaku ostvari planirana proizvodnja, optimalan kvalitet plodova, smanje nepotrebni troškovi a sama proizvodnja bude rentabilnija i profitabilnija.
