Iskusni pčelar sa višedecenijskim stažom u pčelarstvu, Dušan Martinović u selu Čeline u Dugi Nikšićkoj, obavio je 18. jula prvo vrcanje. Svojevremeno, ovaj vrsni privrednik sa završenim doktoratom metalurgije i magistraturom ekonomije, nakon penzionisanja počeo je pčelariti, najprije sa dva društva, da bi posljednju deceniju oplemenio svoj pčelinjak sa oko pedeset proizvodnih društava i desetak nukleusa. Nije on u ovaj posao “uletio” reda radi, nego je prvo završio školu za profesionalnog pčelara i tako ovaj posao obavlja na savremen način.
Njegove pčele najviše borave u Gornjem Polju, kod porodične kuće, a Duga im je ljetnje stanište.
-Nije mi ova godina prvih mjeseci mnogo obećavala. Bile su neke stalne promjene klime, a iz Gornjeg Polja, gdje je livadska vegetacija bila u punom jeku, preselio sam ih sredinom maja, relativno rano, zbog straha od trovanja pesticidima za zaštitu voća po čemu je taj kraj poznat. U Čelinama, na nadmorskoj visini od 750 metara, dočekalo ih je dosta hladno vrijeme i jak sjeverni vjetar punih dvadeset dana i to je uslovilo slab rad pčela. Čim je vjetar stao, cvjetne livade i lipa učinili su da za dvije nedjelje dosta propuštenog nadoknade. Unos je bio dobar pa sam poslije pregleda vidio da je na oko četrdeset društava med zrio i saće zatvoreno i odlučio se na vrcanje, u terminu nikad ranijem.
Uz to nastupio je sušni period i nije bilo razloga za čekanje, kazao nam je u razgovoru Dušan Martinović.
-Od četrdesetak društava koje 0 sam vrcao 18. jula imao sam nešto preko 380 kg kvalitetnog meda, u 0 prosjeku oko 10 kg po košnici, što je sasvim zadovoljavajuće, s obzirom na sve startne probleme i vremenske neprilike. Da je bila bar jedna kiša više, prinos bi bio daleko veći. Kod onih desetak društava koje nijesam vrcao, saće nije bilo zatvoreno, pa se uz povoljnije vrijeme nadam još jednom vrcanju, dodao je naš sagovornik.
On ističe da mu je u ovom nimalo lakom poslu vrcanja pomagala kompletna porodica, dva sina, supruga, ćerka i snaha, pa i unučad. Radio je sa dvije vrcaljke, sa osam i šest ramova u ciklusu. Inače, Martinović ima poseban objekat koji je isključivo u funkciji pčelarstva, sa kompletnom opremom i potrebnim priborom.
Naglasio je da ove godine nije dozvoljavao razrojavanje (samo su se dva društva “pustila”), jer im je na vrijeme proširivao prostor i skidao matičnjake.
U daljem razgovoru sa ovim poznatim nikšićkim pčelarom saznajemo da će on, već početkom avgusta, početi tretiranje protiv varoe, a ove godine sa apigardom, (prošle je radio sa mravljom kiselnom). Tretiranje radi isključivo sa organskim preparatima. Prihranu završava krajem avgusta, kako bi stara pčela izvršila preradu i tako ne bi opterećivala zimsku pčelu. Ako se pčelarska društva dobro ne pripreme krajem avgusta i početkom septembra, njihovo stanje tokom zime i proljeća će biti lošije, pa će to usloviti slabiji prinos. Pčela, taj vrijedni stvor, traži pažnju, vraća to na najbolji način i zato joj se moramo posvetiti ozbiljno, rekao nam je na kraju dr Dušan Martinović.
Od dobrog pčelara se može dosta toga važnog čuti i naučiti, a naročito od Martinovića, krunski je zaključak autora ovih redova.
B. Đ
Izvor Časopis Pčelarstvo Avgust 2021.
