Gajenje bilja u baštenskim kevetima je jednostavna tehnika kojom se biljkama omogućavaju pogodniji uslovi za rast a samim tim i za produktivnost. Baštenski krevet je veliki kontejner za sadnju bilja odnosno kutija bez dna i vrha praktičnije kazano to je okvir pozicioniran na sunčanom mjestu koji je ispunjen kvalitetnim zemljištem.
Baštenski kreveti imaju bolju strukturu zemljišta, bolju drenažu, omogućavaju brže zagrijavanje čime se postiže prednost u proljeće, korovi u njima predstavljaju manji problem…

DIY Raised Garden Beds Tutorial - The Navage Patch

Prednosti tehnike gajenja na krevetima:

Baštenski kreveti pružaju mogućnost povećanja proizvodnje na manjim površinama, idealni su za okućnice i ograničene prostore, pomažu u prevazilaženju prepreka koje predstavljaju loša zemljišta. U preljeće se ranije suše i zagrijevaju čime omogućavaju ranije sijanje sjemena, pogotovo povrća za sezonsku upotrebu. Kreveti omogućavaju dobru drenažu što je izrazito povoljno prilikom obilnih kiša i smanjuju eroziju zemljišta. Omogućavaju laku kontrolu bolesti i štetočina. Predstavljaju barijeru za kućne ljubimce. Nakon što su izgrađeni lako se pripremaju za upotrebu a njihov izgled daje dodatnu estetsku vrijednost vrtu.

Nedostaci tehnike gajenja na krevetima:

Kreveti nisu pogodni za gajenje biljaka poput tikava, tikvica i ostalih puzavica. Bliski razmaci biljaka, povećana vlažnost i loša cirkulacija vazduha može promovisati razvoj bolesti pa je poželjna česta kontrola. Poboljšana drenaža zahtijeva češće navodnjavanje tokom ljetnjih mjeseci pa je dodavanje organske materije  poželjno radi zadržavanja vlage.

Kako doći do baštenskih kreveta?

Baštenski kreveti se mogu nabaviti kao gotovi ali nijesu komplikovani za pravljenje samo ako za to postoje uslovi i materijal. Prilikom odabira materijala u obzir se uzimaju pristupačnost, trajnost, estetska vrijednost, zahtjevnost za održavanje kao i uticaj na životnu sredinu. Kod nas, za pravljenje okvira, se uglavnom koristi drvo odnosno drvene daske nešto veće debljine a posebno je pogodno ako su one tretirane specijalnim voskovima ili uljima kako bi se produžio njihov vijek trajanja. Na uglovima kreveta se, u nekim slučajevima, postavljaju nosači ili niski stubovi na kojima se pričvršćuje drveni okvir. Drveni okvir, sa jedne strane, se obično ne sastoji od jedne daske nego od više njih (zavisno koja je željena visina kreveta) koje naliježu jedna na drugu i pričvršćuju se za stub ili nosač ili se na uglovima pričvršćuju jedna za drugu.

Gdje smjestiti baštenske krevete u vrtu/bašti?

Baštenske krevete treba smjestiti na pristupačnom, dobro osunčanom mjestu kako bi biljke kasnije bile izložene sunčevom zračenju 6-8 sati, ukoliko to nije moguće krevete treba postaviti tamo gdje će bar biti osunčani u prvom dijelu dana. Ako je u nekom slučaju bašta u potpunoj sjenci onda pažnju treba peusmjeriti ka vrstama koje će se gajiti odnosno treba odabrati kulture koje podnose sjenku kao na primjer brokoli, kupus, zelena salata… Lokalizovanje kreveta na mjestu loše cirkulacije vazduha nije poželjno.  Pored toga krevete je pogodno lokalizovati u blizini stambenog objekta i dostupnog izvora vode radi lake kontrole i navodnjavanja.

Dimenzije baštenskih kreveta:

Dimenzija kreveta zavisi od nekoliko faktora: ograničenosti prostora, mogućnosti nabavke suptrata za popunjavanje prostora u njima i fizičkog komfora ljudi prilikom kasnijeg održavanja. Optimalna širina kreveta treba da bude maksimalno 1,2 m, ovakva širina će omogućiti lak pristup do sredine kreveta sa obije strane. Kreveti smješteni pored zidova, objekata, ograda trebaju biti široki 0.60 – 0,90 m kako bi bio omogućen nesmetan pristup samo sa jedne strane.

Visina kreveta se kreće od 15 – 30 cm ili više. Smatra se da što je zemljište podloge ispod kreveta lošije to je potrebnija veća visina kreveta kako bi se biljkama obezbijedila dovoljna količina kvalitetnog zemljišta u kojem će se razvijati korijenov sistem. Dublji kreveti sadrže više zemljišta pa konstrukcija mora biti čvršća.

Priprema mjesta na kojem će se postaviti baštenski krevet:

Poslije pronalaska mjesta koje je pristupačno i osunčano mora se pristupiti uklanjanju postojeće vegetacije, korova, kamenja i neravnina koje se nalaze na površini na kojoj će se postaviti krevet. Za obilježavanje mjesta na kojem će biti krevet mogu se koristiti  kanapi i kočići kako bi se označilo mjesto sa kojega se skida vegetacija. Za višegodišnje korove se može upotrijebiti sistemični herbicid kako bi se spriječilo njihovo vraćanje. Vegetacija se može ukloniti i prekrivanjem mjesta plastičnim materijalima ali proces traje znatno duže. Kamenje i neravnine se mogu ručno korigovati pri čemu će se zemljište ispod kreveta dodatno usitniti. Praktikuje se i zastiranje zemljista (prije postavljanja okvira) koristeći novine, karton i sl.

Kakav treba biti supstrat u baštenskom krevetu?

Dobro zemljište je jedan od najvažnijih činioca uspješne proizvodnje. Gajenje u krevetima ima prednost jer se u njima obično unosi zemljište koje je superiornije od stalnog zemljišta koje se nalazi u vrtu. Zemljište koje se unosi mora biti rastresito i bogato hranjivim organskim materijama kako bi se omogućio normalan razvoj korijenovog sistema koji će imati lak pritsup vodi i hranjivim materijama. Primjer dobre kombinacije zemljišta bio bi:

60% plodne površinske zemlje odnosno zemlje bogate humusom, organskom materijom i mikroorganizmima

30% komposta i


10% mješavina dodataka koji regulišu vodno-vazdušni režim (perlit, vermikulit, kokosova vlakna…).

Dakle tehnika gajenja na krevetima je odličan način za gajenje jer pomaže u prevazilaženju prepreka koje donosi nekvalitetno i nestrukturirano zemljište, loša drenaža, kasnije zagrijevanje i kasniji početak sezone gajenja.  Omogućava laku kontrolu biljaka, lako uočavanje oboljenja i štetočina. Kreveti mogu biti i fizička barijera koja će otežati pristup puževima, glodaraima, ljubimacima, živini.. Sasvim je jasno da postoje višestruke koristi sprovođenja tehnike gajenja na krevetima.

Pripremila: dipl. ing. polj. Valentina Stanišić