Dorper je mesnata rasa ovaca, nastala ukrštanjem persijskih crnoglavih masnorepih ovaca sa Dorset Horn ovnovim, negdje oko 1930. u Južnoj Africi. Smatra se drugom najvećom rasom u Južnoj Africi, po broju, odmah iza Burske rase koza, a proširila se značajno i na ostale kontinente.
Ova rasa ima dva varijeteta: crni i bijeli. Može biti crne boje glave i vrata, i tada je u pitanju crni Dorper ili sa bijelom bojom i u tom slučaju govorimo o bijelom Dorperu. Prema temperamentu važi za mirnu, ujedno i energičnu ovcu.
Spada u tovne rase ovaca, a njena glavna karakteristika je kratka vuna koju nije potrebno šišati već ona sama otpada i na taj način se sama obnavlja. Sa druge strane ima veoma debelu kožu koja je štiti od hladnoće i nepovoljnih spoljašnjih uticaja.
Ono što takođe izdvaja ovu rasu ovaca od drugih jeste to što može da koristi bilo kakve pašnjačke površine na koje naiđe, pa samim tim i korovske biljke, a takođe brsti i razne žbunove i nisko rastinje, a mladunci ranije koriste ispašu. S obzirom da je nastala u Južnoj Africi gdje vladaju visoke temperature, Dorper rasa se veoma dobro prilagođava i hladnim područjima sa niskim temperaturama, a takođe kako sušnim, tako i oblastima sa većom količinom padavina. Sve navedeno čini ovu rasu veoma prilagodljivom i sposobnom za gajenje na mnogim područjima.
Dorper rasa ovaca ima skladno, kompaktno tijelo, sa jakim mišićavim nogama. Glava je duga i snažna, široko razmaknutih očiju, nos i vilice su snažni, a uši treba da budu proporcionalne sa glavom. Idealni su mali rogovi, ili razvijena rožna osnova, a veliki, dobro razvijeni rogovi su nepoželjni. Vrat je srednje dužine, dobro povezan sa trupom, ramena čvrsta, široka, jaka. Grudi su idealne ako su umjereno: široke, duboke, izbočene.
Prednje noge treba da budu snažne, ravne, čvrste, ne previše razdvojene, postvljene na jakim papcima. Tijelo treba da je dugačko i široko, zaobljenih rebara, a leđa dovoljno dugačka i široka, blagi pad iza plećke je dozvoljen. Zadnja regija (krsta) treba da budu dobro razvijena, a zadnje noge mesnate i duboke, čvrste, pravilne, sa jakim skočnim zglobovima.
Tjelesna masa ovaca se kreće od 50 do 80 kg, a ovnova od 90 do 120 kg. Jagnjad pri rođenju su veoma vitalna i imaju veoma dobar prirast (u ekstenzivnim uslovima dnevni prirast se kreće 81-91g, budući da sa starosti od 3 mjeseca dostižu masu od oko 35 kg).
Meso jagnjadi je veoma dobrog kvaliteta, sa niskim sadržajem masti, iako je randman malo ispod 50%. Ova rasa takođe ima veoma dobre reproduktivne osobine, budući da su ovnovi polno aktivni već sa 5 mjeseci, a plodnost ovaca se kreće oko 150-160%. Interval između jagnjenja može biti 8 mjeseci, pa se dobrim menadžmentom može osigurati 3 jagnjenja za dvije godine.
Iz svega navedenog može se reći da je ova rasa ovaca veoma ekonomski isplativa, jer može da se gaji kako u toplijim tako i u hladnijim područjima, dobro koristi pašnjake, prilagođena je kretanju po raznim terenima, a uz sve to i ranostasna je rasa, odličnih reproduktivnih osobina.
Ono što čini ovu kožu ove rase svjetski poznatom je to što se ne bora, glatka je i nema zrnast profil. Koža je protkana kolagenim vlaknima ravno orjentisanim, što je čini gušćom, zategnutijom, po sličnosti između ovčje i kozje kože. Kao takva našla je primjenu u izradi odjeće i luksuznih rukavica, poznatijih kao Cape Glovers.
