Ekspanzija živinarstva je počela od 1945. god, razlog tome je bila nestašica zaliha goveđeg i svinjskog mesa. Kroz istoriju proizvodnja jaja je uvijek bila u usponu tako da se u svijetu na godišnjem nivou 1970. godine proizvodilo 20 miliona tona jaja, dok je za tri puta obim proizvodnje povećan za 40 godina i trendovi idu ka tome da se i dalje ova brojka povećava. Smatra se da je u Evropskoj uniji potrošnja u blagom porastu, upravo zbog toga što je srednja staležna klasa imala više dohodaka, što se pozitivno odrazilo na kupovnu moć. Ukupna proizvodnja jaja u svijetu se zasniva na intenzivnoj proizvodnji, čak 60%. Suprotno od ovog saznanja Danska je zemlja koja praktikuje organsku proizvodnju i brine o dobrobiti koka nosilja.
U Danskoj koja broji 5 miliona stanovnika na godišnjem nivou, 2007. god. u prosjeku se trošilo 300 jaja po glavi stanovnika. Pošto je velika potrošnja jaja u ovoj zemlji, svrstana je na trećem mjestu najvećih uvoznika jaja na teritoriji EU sa 17 t na godišnjem nivou (podatak iz 2007. god.).
Zašto se baš ova zemlja izdvaja od ostalih je upravo zbog toga što se na prvom mjestu ima pozitivan stav vezan za dobrobit životinja. Drugi razlog je taj što se koke nosilje drže ekstenzivno na domaćinstvima, a treće je jer praktikuju organsku proizvodnju. Poljoprivredni sistem je organizovan i podijeljen po zadrugama. Država je uz različite subvencije pomogla proizvođačima da pređu sa konvencionalnog na organski način držanja, što je rezultiralo da više od polovine poljoprivredne proizvodnje bude organsko. Iz ove zemlje su potekli prvi standardi koji su se ustalili za ovakav vid proizvodnje.
Na teritoriji Evropske unije, a i šire poznata su jaja koja potiču sa farmi iz Danske. Zašto se ovaj proizvod izdvaja je upravo zbog toga što garantuju za kvalitet i odsustvo salmonele. Bitna stavka je da svi proizvođači svakih 15 dana moraju ispitati jaja na prisustvo svih tipova salmonele, i potvrditi njeno odsustvo. Jaja su podlegla najkvalitetnijim i najstrožijim ispitivanjima. Kada se prođu stroga ispitivanja na jajetu, na pakovanju se stavlja crveno-bijeli grb koji je dokaz i garancija da je jaje iz Danske i da je ispunilo stroge kriterijume.
Takođe na pakovanju imaju logo broj, pomoću kojeg se može pratiti sa koje farme potiču jaja (tzv. sljedljivost proizvoda). Prvo obilježavanje jaja je zabilježeno 1895. godine i to na teritoriji Danske. Ovo je postala praksa koja se zadržala i do dan danas. Proistekla je upravo zbog toga da bi se provjeravao kvalitet jaja koja pojedine farme i domaćinstva proizvode i u kakvim se uslovima živina drži.
Prvi broj na identifikacionom broju označava u kojem sistemu se živina gaji (broj 0 je za organsku proizvodnju), oznaka DK znači da je iz Danske (druge zemlje imaju svoju jedinstvenu oznaku), sljedećih šest brojeva označava farmu sa koje jaje potiče. Donja oznaka se koristi za internu identifikaciju. Praksa u Danskoj je ta da ne dozvoljavaju prilikom skladištenja i transporta, da jaje bude na temperaturi iznad 12˚C. Razlog čuvanja na ovoj temperaturi je taj što je salmoneli usporen rast u ovom temperaturnom opsegu. Kupovinom ovakvog jajeta ne samo da je kvalitet i sigurnost zadovoljena, nego i dobrobit koka nosilja.
Danska je zemlja koja ide ka zasnivanju cijele proizvodnje u organskom smjeru. Dobila je drugo mjesto 2018. god. za primjenu i inicijativu organske proizvodnje, takmičenje je osnovano od strane Future Policy Awards.
Jaje je namirnica koja je izuzetno bogata proteinima. Sastavljeno je od ljuske, bjelanca i žumanca. Iskoristivost jajeta je 88.5%. Ljuska je sastavljena od kalcijuma i boja može biti smeđa ili bijela (izuzeci uvijek postoje kao što je rasa araukana koja nosi zelenkasta jaja). Pigment koji se stvara u uterusu utiče na obojenost jaja. Danci preferiraju bijelu ljusku jajeta. Bijela jaja nose rase koka koje imaju bijele podušnjake, a one sa crvenim nose smeđa jaja.
Svi smo upoznati s tim da ako se skuvaju svježa jaja teže se odvaja ljuska od bjelanca. Danski tehnološki institut je dao obrazloženje da se prilikom stajanja jaja, u njegovoj unutrašnjosti oslobađa CO2, koji utiče na promjenu pH u jajetu što prouzrokuje lako odvajanje bjelanca od ljuske. Kada je već riječ o određivanju koliko je jaje stajalo može se odrediti i uz pomoć vazdušne komore koja se povećava usljed isparavanja vode i stajanja jajeta. Još jedna stavka je ta da svježa jaja neće plivati u vodi, dok ona koja su se duži vremenski period čuvala isplivaće na površinu vode.
Uz malu edukaciju i upoznavanje sa danskom proizvodnjom jaja, želim da Vam čestitam Svjetski dan jaja.
Pripremila: Kristina Kuč
