Biljke iz zemljišta crpe vodu i hranljive materije. U hranljive materije spadaju makro i mikroelementi, a jedan on najznačajnijih makroelemenata je azot (N), koji podstiče rast i je veoma značajan za razvoj biljke jer utiče na: fotosintetsku aktivnost, veličinu ploda i lisne površine, dužinu života lista, metabolizam jona i dr., a osim toga sastavni je dio mnogih jedinjenja značajnih za životne procese, proteina, nukleinskih kiselina i dr. Osim navedenog, azot utiče pozitivno na otpornost biljaka na niske i visoke temperature i bolesti.

Hemijska oznaka za azot je N i on u ovakvom, elementarnom stanju čini veliki udio u sastavu vazduha (čak do 80%), međutim, ovaj elementarni azot kao takav nije dostupan za biljke. Oblici azota (forme) koji su biljkama dostupni, tj. koje biljka može da usvoji su nitratni (NO3) i amonijačni (NH4). S obzirom na ovu činjenicu azotno đubrivo koje se dodaje zemljištu je u biljkama pristupačnoj formi, međutim, da li ste znali da neke bakterije u zemljištu mogu da obavljaju pretvaranje atmosferskog azota u biljkama pristupačan amonijačni oblik. Ovaj proces se naziva azotofiksacija, i na ovaj način ove bakterije mogu da obezbijede biljkama značajnu količinu azota i da time smanje potrebu za njegovim đubrenjem za čak 30-40%.

U odnosu na odnos sa biljkom, ove bakterije mogu da budu nesimbiotske i simbiotske. Za poljoprivredu su jako značajne simbiotske bakterije (rod Rhizobium) koje žive u uzajamnom odnosu sa pojedinim biljkama, kao što su leguminoze (grašak, pasulj, lucerka, soja, djetelina, grahorica…). Simbiotske bakterije žive na korijenu biljaka gdje se razmnožavaju i podstiču stvaranje korjenskih čvorića. Unutar ovih čvorova bakterija pretvara slobodni azot u amonijak koga biljka koristi za svoj razvoj, a za uzvrat bakterije koriste šećere koje biljke proizvode u procesu fotosinteze.

Kako bi se postigao dovoljan broj čvorića i optimalan rast usjeva danas se sjeme obično inokulira sa bakterijama iz roda Rhizobium, naročito na siromašnom zemljištu pri čemu za svaku biljku postoji određen soj bakterija. Biljne kulture koje na svom korijenu sadrže kvržične bakterije ostavljaju zemljište bogato u azotu tako da su izuzetno dobre kao predusjevi.

Pripremio: dipl. ing. polj. Dušan Ivanović