Doba u kom živimo je doba prepuno mogućnosti za kreativno rješavanje izazova i pretvaranje mana u prednosti. Jedan od izazova današnjice je upravo otpad od hrane. Uprkos apelima i izvjesnim naporima, velike korporacije pa i mi sami u našim domaćinstvima pravimo dosta otpada koji se procjenjuju u milionima tona. Potrošači postaju sve probirljiviji želeći voće i povrće koje ima uniformisan izgled. Upravo kroz inovativno rješenje pretvaranja voća i povrća u odjeću pokušava ublažiti neravnotežu i dati doprinos cirkularnoj ekonomiji, Start-Up iz Toronta ALT TEX. Ova kompanija koristi otpad poput bananine kore ili kore od paradajza, ostatke kafe… Ima dobru saradnju sa donatorima otpada (restorani, trgovinski lanci, industrije) a u postrojenju kroz postupak fermentacije, proizvodi vlakno slično poliesteru. Proizvodi od takvog vlakana su visokog kvaliteta, biorazgradivi i napravljeni kroz postupak sa smanjenom emisijom ugljen-dioksida. Postojeći lanci se snabdijevaju ovim vlaknom u tkanom ili netkanom obliku.
Proizvodnja kozmetike iz biootpada, upravo od voća i porća, koje se razlikuje oblikom i veličinom od uspostavljenog standarda za te namirnice je misija dizajnerke Júlia Rocca Vera. Dakle, ona ne koristi voće i povrće koje je na bilo koji način oštećeno ili trulo, već mu je jedina mana što ima nestandardizovane oblik i veličinu prema mjerilima današnjeg potrošača. Sve je počelo, kada se zapitala koliko se proizvoda može napraviti od jedne pomorandže i sada u svojoj liniji ima: sapun, kremu za hidrataciju, sok i osvježivač prostora, koji su upakovani u originalnom kreamičkom pakovanju, namijenjenom ponovnoj upotrebi.
Carvey Ehren Maigue student inženjerstva je kreirao solarni panel, čije rješenje za razliku od klasičnog ima mogućnost da ubira i nevidljive UV zrake, kao i zrake koji nam dolaze pri prolazu kroz oblake. Ovaj maldi čovjek je upotrijebio biolumiscentne čestice koje isključivo dolaze od voća i povrća a cilj mu je bio borba protiv kimatskih promjena.
OTTAN studio iz Turske je otišao korak dalje, pa lišće, travu, koru i razni otpad iz industrija i voća i povrća pretvara u dizajnerski namještaj. Misija ovog studija je da se ukaže na problem devastacije šuma koje svakog dana nestaju, a da iskoristi ono čega ima u izobilju, tako nastaje predivni namještaj, dekoracije, sitni namještaj i sve što je potrebno vašem prostoru.
Liofyllo studio iz Grčke nudi održivo rješenje, proizvodi proizvode su bazirane na otpadnom materijalu od maslina, koji su biorazgradivi i povezuju se čak biorazgradivim adhezivima. Ovaj studio posjeduje internacionalni sertifikat za eko friendly panele napravljenje od maslinovog lišća tako da stvoraju unikatan materijal koji se razlikuje od drugih, a primjenu ovim materijalima su pronašli u uzgradnji sitnih predmeta i ukrasa.
Alice Potts iz Velike Britanije je uspjela da od otpadaka hrane i uginulog cvijeća iz londosnskih parkova,napravi biorazgradivu pastiku i kreira štitnik za lice kog putem 3-D štampača, štampa. Ovo rješenje ne samo da je dobra zaštita u borbi protiv COVID-19 infekcije, već se može prebojiti prirodnom bojom koja potiče od voća i cvijeća.
Valdís Steinarsdóttir je kreirao bioplastični materijal oji potiče od životinjskih kostiju i kože, koje melje i stvara proizvod Bioplastic Skin, koji je namijenjen pakovanju mesa, a perod razgradnje je svega par nedjelja. Ovaj umjetnik kreira i razne skulpture od kostiju, te na taj način pravi kreativno rješenje za ovaj nus prozvod mesne industrije.
Mogućnosti iskorišćavanja potencijala otpada su višestruke a i sve što imamo dugujemo prirodi. Putem ovog načina se ovi mladi i mnogi drugi kreativni ljudi pokušavaju odužiti u ime svih nas, zato slijedimo ih.
Pripremila: dipl.ing. Mirjana Đundić