Lubenica je sočno i osvježavajuće voće koje je vrlo popularno tokom ljetnjih mjeseci. Njenu karakterističnu crvenu ili ružičastu pulpu obično upotpunjuju brojne crne sjemenke koje su smještene u njenom središtu. Lubenica ima hrskavu, sočnu teksturu i slatkast, osvježavajući okus koji je čini idealnom za hidrataciju u vrućim ljetnjim danima.
Porijeklom iz tropskih područja, lubenica (Citrullus lanatus) pripada porodici tikvi (Cucurbitaceae) kojoj takođe pripadaju dinje i tikve. Postoji nekoliko različitih sorti lubenica, ali najčešća je sorta koja ima tamnozeleno prugasto ili šarene spoljašnje tako reći uzdužne linije, dok je unutrašnjost crvena.
Lubenica je izvrstan izvor vitamina C i vitamina A, kao i antioksidanasa koji pomažu u održavanju zdravlja i jačanju imunološkog sistema. Takođe sadrži velike količine vode, što je čini idealnom za hidrataciju tokom vrućih ljetnjih dana. Osim toga, lubenica je niska kalorijska namirnica, što je čini privlačnom za ljude koji paze na ishranu.
Lubenica se može jesti svježa, rezana na kriške ili kockice, ili se može koristiti kao sastojak u raznim receptima, poput voćnih salata, ili osvježavajućih napitaka. Takođe se može koristiti kao sastojak u poslasticama ili kao ukusan dodatak u slanim jelima, poput salata.
Kako se uzgaja lubenica?
Uzgoj lubenice može biti izazovan, ali uz odgovarajuće pripreme i pažnju, moguće je uspješno je uzgajati. Lubenica se obično uzgaja iz sjemena i zahtijeva određene uslove kako bi uspješno rasla i donosila plodove. Evo nekoliko osnovnih koraka kao i ključnih činioca na koje treba obratiti pažnju prilikom uzgoja lubenice:
-
Odabir sorte: Postoji mnogo sorti lubenica s različitim karakteristikama, kao što su veličina ploda, boja pulpe, otpornost na bolesti itd. Prije sadnje, odaberite sortu koja odgovara vašim preferencijama i uslovima uzgoja u vašem području.
-
Priprema tla: Lubenica preferira dobro drenirano tlo bogato organskom materijom. Prije sadnje pripremite tlo uklanjanjem korova, otpadaka i kamenja te dodavanjem komposta ili stajskog đubriva radi poboljšanja plodnosti tla.
-
Sjetva sjemena: Lubenica se najčešće sadi na otvoreno, nakon što prođe opasnost od mraza i tlo se zagrije. Sjeme se sije na dubini od oko 2-3 centimetra, ostavljajući dovoljan prostor između biljaka, obično oko 1,5 metara. Možete koristiti i presadnice koje ste sami uzgajali ili kupili.
-
Uslovi uzgoja: Lubenica voli toplinu i sunčano vrijeme. Osigurajte joj puno sunčeve svjetlosti, najmanje 6 do 8 sati dnevno. Redovno zalijevajte biljke kako bi tlo ostalo vlažno, ali izbjegavajte pretjerano zalijevanje koje bi moglo dovesti do truljenja korijena.
-
Održavanje biljaka: Tokom rasta, obrezujte bočne izdanke kako biste podstakli vertikalni rast biljke i bolju ventilaciju. Održavajte područje oko biljaka čistim od korova i koristite malč kako biste zadržali vlagu u tlu.
- Đubrenje: Lubenice imaju visoke hranljive potrebe, stoga redovno đubrite biljke tokom rasta. Koristite uravnoteženo đubrivo bogato vazduhom, fosforom i kalijumom prema uputstvima na pakovanju ili se posavjetujte s lokalnim stručnjakom za preporuke.
-
Berba: Lubenica obično sazrijeva 75-90 dana nakon sadnje. Pratite boju kore koja bi trebala postati mat, a plod treba zvučati šuplje kada se kucne po njemu. Pažljivo odrežite plod kako biste izbjegli oštećenje biljke.
Šta proizvođače najviše zanima kada je u pitanju uzgoj lubenice?
-
Hibridne sorte: Razvoj hibridnih sorti lubenice pruža proizvođačima mogućnost odabira sorti koje su prilagođene njihovim specifičnim uslovima uzgoja i tržišnim zahtjevima. Hibridne sorte često pokazuju poboljšane karakteristike kao što su veći prinosi, otpornost na bolesti, duži vijek trajanja ploda i bolji ukus.
-
Dugotrajnost ploda: Proizvođačima je važno da lubenica ima dobru dugotrajnost ploda kako bi se mogla skladištiti i prevoziti bez gubitka kvaliteta. Sorte koje imaju dobru otpornost na lomljenje, truljenje ili gubitak vode pomažu proizvođačima da plodove drže svježima i privlačnima za prodaju.
-
Otpornost na bolesti: Lubenica može biti osjetljiva na razne bolesti i štetočine, što može uzrokovati gubitak prinosa i kvaliteta. Stoga su proizvođačima važne sorte koje su otporne na bolesti kao što su plamenjača, smeđa pjegavost lišća ili virusi koji mogu napadati lubenice. Otporne sorte mogu smanjiti potrebu za upotrebom pesticida i pružiti veću sigurnost usjeva.
-
Prinos i veličina ploda: Proizvođači su zainteresovani za sorte koje imaju visok prinos i velike plodove, jer to povećava njihovu profitabilnost. Sorte s visokim prinosima omogućuju veću količinu proizvodnje po hektaru, dok veći plodovi mogu imati veću vrijednost na tržištu.
-
Ukus i kvalitet: Kvalitet i ukus lubenice ključni su faktori koji utiču na zadovoljstvo potrošača i njihovu vjernost proizvodu. Stoga proizvođači traže sorte koje imaju slatku, sočnu i osvježavajuću pulpu s minimalnim prisustvom sjemenki. Takođe je važno da lubenica ima dobru teksturu i da ostane hrskava čak i kada je potpuno zrela.
Ove su činjenice važne za proizvođače lubenice, jer im pomažu u odabiru pravih sorti, planiranju uzgoja, optimiziranju prinosa i zadovoljavanju zahtjeva tržišta.
Da li je lubenica voće ili povrće?
Iako se u svakodnevnom govoru ponekad koristi izraz “povrće” za lubenicu, posebno zbog njenog slatkastog ukusa i konzumiranja u salatama ili kao prilog jelima, botanički je ispravno svrstati je u voće.
Na koji način se računa prinos lubenice?
Prinos lubenice računa se na temelju broja i težine ubranih zrelih plodova. Evo osnovnog postupka za izračunavanje prinosa lubenice:
-
Odabir uzorka: Odaberite reprezentativni uzorak biljaka lubenice iz vašeg usjeva. Uzmite u obzir površinu koju želite ocijeniti i odaberite dovoljan broj biljaka koje će predstavljati taj uzorak.
-
Brojanje plodova: Pažljivo prebrojite sve zrele plodove na odabranim biljkama. Zreli plodovi su oni koji su dosegli svoju optimalnu veličinu, imaju zrelu koru i zvuk šupljeg prilikom kucanja.
-
Mjerenje težine: Izvagajte svaki ubrani plod pojedinačno koristeći preciznu vagu. Zapišite težinu svakog ploda u kilogramima.
-
Izračunavanje prinosa: Izbrojite težinu svih ubranih plodova kako biste dobili ukupnu težinu. Na primjer, ako je ukupna težina svih ubranih plodova 100 kilograma, to će biti vaša ukupna težina prinosa lubenice.
- Izračunavanje prinosa po površini: Ako želite izračunati prinos po određenoj površini, treba da znate koliko je biljaka po jedinici površine (npr. po hektaru). Podijelite ukupni broj plodova ili težinu prinosa (iz koraka 4) sa brojem biljaka na toj površini kako biste dobili prosječni prinos po biljci. Zatim pomnožite taj broj s brojem biljaka na vašoj površini kako biste dobili prinos po površini.
Primjer izračuna: Ako ste imali ukupnu težinu plodova od 100 kilograma i imate 50 biljaka po hektaru, a želite izračunati prinos po hektaru, podijelite ukupnu težinu plodova (100 kg) s brojem biljaka (50) kako biste dobili prosječnu težinu po biljci (2 kg). Zatim pomnožite tu prosječnu težinu po biljci s brojem biljaka na hektaru kako biste dobili prinos po hektaru.
Važno je napomenuti da će prinos lubenice zavisiti od raznih faktora kao što su sorta, uslovi uzgoja, đubrenje, klima i njega biljaka.