Poznato je da ciklus razvoja vinove loze zavisi od vremenskih uslova, u proljeće se vinova loza budi i započinje svoj godišnji ciklus rasta koji kreće sa buđenjem pupoljaka a završava  opadanjem lišća u jesen i prelaskom u stanje zimskog mirovanja. Prema svojoj fazi rasta, vinova loza ima različite potrebe i zahtjeve za uspješan rast i razvoj koje vinogradari moraju ispuniti da bi ubrali zdravo i potpuno zrelo grožđe stoga kalendar radova u vinogradu zavisi od ciklusa rasta vinove loze

Obzirom da postoji puno različitih uslova za rast vinove loze i razvoj grožđa, teško je u potpunosti uskladiti faze rasta sa godišnjim kalendarom. Međutim, moguće je dati neke okvire za radne aktivnosti u vinogradu. Cvjetanje vinove loze, kod nas, traje do kraja maja (zavisno od sorte i mikroklimata), u tom periodu vinogradari moraju biti izrazito oprezni pri preuzimanju mjera radi unaprijeđenja proizvodnje kako ne bi došlo do pojačanog osipanja cvjetova odnosno rehuljavosti grozdova, slabije oplodnje i na kraju manje rodnosti.

Računajmo da su obavezne mjere prije početka cvjetanja obavljene kako se loza u periodu cvetanja ne bi uznemiravala, te mjere podrazumijevaju: obradu zemljišta, plijevljenje lastara (skidanje mladara sa glavnog čokota kao i skidanje zaperaka u pazuhu lista), tretiranje u cilju zaštite od bolesti i štetočina, proturanje lastara kroz žicu kako bi se pravilno usmjerili…

Obrada zemljišta i navodnjavanje:

U periodu cvjetanja treba izbjegavati tehničke radnje u vinogradu koje bi snizile temperaturu  vazduha i zemljišta jer bi takvo stanje nepovoljno uticalo na oplodnju cvjetova. Sa navodnjavanjem i plitkom obradom zemljišta treba nastaviti od polovine juna mjeseca kada nastupa faza porasta zametnutih bobica koja je ujedno i faza koja zahtijeva optimalnu vlažnost zemljišta, navodnjavanje se primjenjuje sve do šarka jer bi poslije njega velika vlaznost mogla da dovede do lošijeg sazrijevanja i većeg nakupljanja kiselina u grožđu. Količina vode odnosno zalivne norme se u našim uslovima kreću od 50-100 litara vode po m2 naravno u zavisnosti od sorte, lozne, podloge, tipa zemljišta i rasporeda padavina tokom godine.

Tretiranje loze poslije cvjetanja:

Kao što je već napomenuto lozu pri cvjetanju ne treba uznemiravati. Za nastavak tretiranja treba sačekati da loza precvjeta. Bolesti i štetočine protiv kojih se nastavlja borba su: plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola), pepelnica (Uncinula necator), siva plijesan (Botrytis cinerea); grožđani moljci (žuti grožđani moljac – Eupoecilia embiguella, pepeljasti grožđani moljac – Lobesia botrana).

Eupoecilia embiguella
Lobesia botrana

Naravno za uspješno tretiranje potrebno je poznavati životni ciklus bolesti i štetočina, uslove u kojima se razvijaju, meteorološke prilike kao i sredstva za tretiranje.

Za tretiranje plamenjače koriste se preparati iz sledećih grupa: karbamati, fenilamidi, morfolini, strobilurini, ftalamidi, cimoksanili, ditianoni, fanoksadon, fenamidon, aluminijum-fosetil, zoksamid, mandipropamid, fluopikolid, bakarni preparati…

Za tretiranje pepelnice koriste se preparati iz sledećih grupa: triazoli, dinokarp, strobilurini, sumporni preparati, boskalid, spiroksamin, metrafenon, kvnoksifen…

Za tretiranje sive plijesni koriste se preparati iz grupa:  dikarboksimidi, anilinpiridini, enheksamid, fludioksinil…

Sredstva za zaštitu od grožđanih moljaca : regulatori rasta, biopreparati, organofosforni insekticidi, piretroidi…

Pored hemijske zaštite poželjno je uraditi folijarnu prihranu 15 dana poslije cvjetanja.

Zakidanje vrhova lastara:

Čokoti se u maju mjesecu moraju pravilno oplijeviti. Poslije cvjetanja, u junu, kada vrhovi lastara pređu najvišu žicu na špaliru, treba pristupiti uklanjanju vrhova lastara kako bi se usporio njihov porast a hranjive materije usmjerile prema cvastima. To se vrši postupkom pinsiranja lastara. Poželjno je da se od poslednje cvasti ostavi 8-10 listova radi optimalne ishrane. Usput se uklanjaju i novi zaperci ako postoje kako bi se hranjive materije usmjerile na rod, međutim poslednjih godina postoji praksa da se oni prikraćuju na 2-4 lista jer se smatra da pomažu boljoj ishrani loze a takođe na porast bobica i bolju otpornost prema niskim temperaturama.

Đubrenje vinovove loze poslije zametanja bobice:

Usvajanje hranjivih materija u ovoj fazi je vrlo intezivno i finalni proizvod u velikoj mjeri zavisi od stanja hranjivih materija u ovom periodu. Prihranjivanje vinove loze pogodno je odraditi 2 nedelje poslije cvjetanja. Ako je polovina đubriva dodata na početku vegetacije,

¼ se dodaje 2 nedelje poslije cvjetanja i ¼ mjesec dana poslije drugog prihranjivanja. Za uspjeh i visoke prinose potrebno je vinogradu posvetiti pažnju tokom cijele godine, fenološke faze i potebe vinove loze u istim važno je usaglasiti sa izvođenjem odgovarajućih tehničkih radnji koje će pospiješiti proizvodnju i obezbijeti visoke prinose i siguran profit.

Pripremila: dipl. ing. polj. Valentina Stanišić