Stajnjak predstavlja jedno od najvažnijih biljnih hraniva. Dobija se miješanjem životinjskog fecesa i prostirke. Njegovo korišćenje u poljoprivredne svrhe datira još iz davnih vremena, međutim tokom poslednjih 75 godina njegova upotreba je skoro pa zamijenjena vještačkim đubrivima. Ovim člankom ćemo se potruditi da vam ukažemo na velike prednosti korišćenja stanjaka. Kao što i sami znate sve što je prirodno je dobro.
Hemijski sastav stajnjaka
Hemijski sastav stajnjaka zavisi od više faktora, i to:
- ambijentalnih uslova;
- vrste hraniva;
- vrste prostirke;
- vrste i starosti stoke;
- njege stajnjaka;
- stepena razgradanje.
Sadrži billjne hranljive materije u složenom hemijskom obliku, a prosječno stajsko đubrivo sadrži 75% vode, 25% suve materije, 0,5% azota, 0,15% fosfora i 0,6% kalijuma.
Osobine stajnjaka
Iako vještačka đubriva predstavljaju važan segment biljne proizvodnje, uloga stajnjaka je ipak nezamjenljiva. Ono sadrži hranljive materije neophodne biljkama, u takvom obliku da ih biljke duže iskorišćavaju i poboljšava fizičke osobine zemljišta. Jako je važno napomenuti da stajnjak povećava držanje vode u zemljištu i sprečava spiranje biljaka na način što vezuje njihova hraniva.
Stajnjak laka zemljišta vezuje, a teška čini rastresitim.
Neizostavno je prisustvo stajnjaka u poljoprivrednoj proizvodnji, jer pomoću njega se vraćaju hranljivi sastojci koji su odneseni berbom i žetvom. Kao što i sami znate ukoliko u zemljištu ne postoje svi potrebni sastojci za funkcionisanje biljke ne možete dobiti prinos koji zadovoljava vaše potrebe.
Iako se ove potrebe mogu zadovoljiti upotrebom vještačkog đubriva, u stajnjaku se mogu naći živa bića tj. mikroorganizmi koji razlažu sastojke zemljišta i omogućavaju da ih biljka lakše iskoristi, a samim tim utiče i na toplotu u zemljištu na način što upija i zadržava sunčeve zrake.
Čim je zemljište zagrijano sjetva se može ranije obaviti, a pogotovo kada su u pitanju teška zemljišta koja se teže zagrijavaju. Još jedna od korisnih uloga stajnjaka bi bila da ono čini zemlju rastresitom i stvara aerobnu sredinu (sredina u kojoj ima kiseonika) unutar istog što omogućava bolji rad zemljišnih mikroorganoizama.
Jedina mana stajnjaka je to što se u njemu mogu naći sjemena korova koja mogu da izdrže velike temperature, a u stajnjaku su dospjela ishranom životinja. Mjera sprečavanja bi bila da se životinjama ne daju hraniva koja sadrže sjemena istog i redovno primjenjivanje plodoreda.
Živinsko đubrivo, NPK (1.1-1.4-0.6)
Prednosti:
- brzo se razlaže;
- velika pristupačnost;
- posebno je dobro za đubrenje šećerne trske, plantažnih usjeva, cvijeća i za hortikulturu;
- koncentrisani izvor hranljivih materija;
- posebno bogat izvor azota.
Nedostaci:
- nije preporučljiv za mahunarke;
- može lako da ,,spali,, biljke ako se prethodno ne kompostira;
- velika količina antibiotika sa industrijskih farmi;
- velika količina i ostalih rezidua (teški metali, metaloidi, hormoni…).
Konjsko đubrivo (0.7-0.3-0.6)
Prednosti:
- bogatiji je azotom od kravljeg stajnjaka;
- spada u ,,tople,, vrste stajnjaka.
Nedostaci:
- mala pristupačnost;
- obično sadrži sjemena korova.
Kravlje đubrivo (0.6-0.2-0.5)
Prednosti:
- izvor je šarenolikog broja vrsta korisnih mikroorganizama
- velika pristupačnost;
- cjenovno povoljno.
Nedostaci:
- sadrži često neželjene soli i sjeme korova;
- to je hladno đubrivo koje sadrži više vlage i manje hranljivih materija od većine ostalih;
- razgrađuje se prilično sporo;
- sadrži često hormone rasta
Svinjsko đubrivo (0.5-0.3-0.5)
Prednosti:
- poboljšava teksturu i kvalitet zemljišta;
- poboljšava upijanje i sposobnost zadržavanja vode;
- podstiče mikrofloru zemljišta i biodiverzitet;
- štedi troškove kupovine komercijalnih đubriva;
- organska materija obezbjeđuje pH pufer za zemljište.
Nedostaci:
- Rizik od prekomjerne primjene, što dovodi do ispiranja hranljivih materija i oticanja u podzemne vode, toksičnosti i supresije rasta;
- Ako se stajnjak jednostavno nanese na površinu tla, tada se u atmosferi mogu izgubiti velike količine amonijačnog azota.
Ovčije đubrivo (0.7-0.3-0.9)
Prednosti:
- Toplo đubrivo;
- Sadrži malo vlage i dosta je bogato u hranljivim materijama;
- Dobro je za baštu;
- Sadrži mnogo fosfora i kalijuma;
- Nema intenzivan miris.
Nedostaci:
- Može sadržavati neke od kontaminenata.
Stajnjak prednosti i nedostaci
Autori: Dina Maljević dipl. ing prehrambene tehnologije i Marko Cerović BSc stočarstva
