Spanać ima kratku vegetaciju (30-60 dana) i zbog toga je izuzetno zahvalan za proizvodnju. Proizvodi se se kao proljećni, jesenji i ozimi usjev i u zaštićenom prostoru prije ili poslije glavne kulture ili između neke druge povrtarske vrste. Veoma dobre rezultate daje pri pokrivanju agrotekstilom. Spanać se uzgaja zbog zelenih listova koji se najviše koriste kao varivo, ali mladi listići kao mix u svježim salatama. Hranljiva vrijednost spanaća je velika, od mineralnih materija sadrži kalijum, kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor i natrijum, vitamin C, vitamine B kompleksa (B2, B6) , beta karoten i vitamin K. Sadrži i veoma važnu folnu kiselinu.
Sjeme niče već na temperaturi od 3°C, dok je optimalna 20°C. Može da podnese kratkotrajne niske temperature i do -8˚C, u fazi rozete. Za razvoj vegetativnih organa optimalna temperatura je 13 -16°C, dok na temperaturama iznad 25˚C, naročito ako su praćene dugim danom (dužim osvjetljavanjem), dolazi do brzog formiranja generativnih organa tj. formiranja cvjetne grane i ubrzava se starenje stabla.
Spanać ima velike potrebe za vodom, zbog slabo razvijenog korjenovog sistema i njegovog rasprostiranja u površinskom sloju. U nedostatku vlage sporo se razvija, brzo stari i poslije formiranja 3-4 lista razvija generativne organe (na višoj temperaturi). Optimalna vlažnost zemljišta je 60-70% PVK, a vazduha 80-85%.
Za uspješno gajenje spanaća neophodna su plodna, srednje teška zemljišta, lako propustljiva i dobre strukture. Dolazi na drugo mjesto u plodoredu, poslije kultura đubrenih stajnjakom. Za prihranu treba koristiti kompleksna vodotopiva đubriva i to amonijačni oblik azotnog đubriva, jer smanjuje sadržaj nitrata i oksalne kiseline u listovima. Ne treba nikako koristiti đubriva sa visokom koncentracijom azota, kao što je urea, jer preobilnom azotnom ishranom dolazi do nakupljanja štetnih nitratnih jedinjenja, koji se posebno nakupljaju u lisnim drškama koje kod pripreme treba odstranjivati.
Spanać ne podnosi kisela zemljišta, već ona bogata kalcijumom, što je potrebno znati, jer je to takođe česti razlog zašto ne uspijeva proizvodnja.
U plastenicima se može sijati direktno, a može se proizvoditi i iz rasada. Sjetva može biti u redove, na razmak 10×10 cm, sa količinom sjemena od 25 g/m². Međutim, zbog veće toplote zemljišta a ujedno i zaštite od korova, preporučuje se proizvodnja na crnoj malč foliji. Redovno se zaliva na svakih 7-10 dana, zavisno od temperature. Hemijsku zaštitu ne treba koristiti preventivno zbog kratke vegetacije i potrošnje u svježem i blanširanom stanju.
Proizvodnja spanaća je rentabilna i u slučaju da se proizvodi kao međuusjev u paradajzu, krastavcu ili paprici, jer nema velike zahtjeve prema svjetlošću. Iskoristi se prostor i iskusni proizvođači to rade da bi imali što ekonomičniju proizvodnju.
Berba se vrši tako što se beru cijeli listovi, ali se ostavi središte biljke kako bi se listovi dalje razvijali. Prinos se kreće oko 2 kg/m2.